Iz kuće mjuzikla i operete

Iz kuće mjuzikla i operete

Danas, nakon pedeset godina Komedijine glazbene scene, više nikomu nije potrebno tumačiti što je mjuzikl ni braniti operetu

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija obilježava ove sezone zlatni jubilej. Pola stoljeća ono je druga glazbenoscenska pozornica Zagreba, na kojoj se izvodi širok raspon glazbenih djela najrazličitijih žanrovskih pododređenja što se mogu svesti u četiri glavne skupine — klasične operete, komične opere, suvremeni mjuzikli i rock-opere. Pedeset godina Komedijina glazbena scena sretno dijeli život s dramskom scenom najboljih komediografskih djela svjetskih klasika, suvremenih europskih i američkih autora, domaće baštine i novih tekstova suvremenih pisaca.

Ansambl Komedije pripremio je zlatni gala-koncert za svoj jubilej, sastavljen od niza najpoznatijih ulomaka glazbenog repertoara, songova iz mjuzikla i operetnih arija. Ujedno je to bio presjek kroz najvažnije naslove koji su odigrani proteklih godina, na širini i privlačnosti kojih će kazalište na Kaptolu i dalje ustrajati. Za jubilej je pripremljen i dvostruki CD Sve Komedijine godine. Na prvom CD-u izbor je iz Komedijina repertoara opereta i komičnih opera, a na drugom izbor ulomaka iz inozemnih i hrvatskih mjuzikla i rock-opera.

Scenarij i režiju gala-koncerta ostvario je Vlado Štefančić, koji je svih pedeset godina među najaktivnijim i najistaknutijim umjetnicima. Nastupio je širok generacijski raspon glumaca i pjevača, od onih najmlađih i srednjeg, zrelog naraštaja do onih koji polako odlaze. Opsežan program izveo je odlično raspoložen glazbeni ansambl pod ravnanjem dirigenta Veseljka Barešića, Tomislava Uhlika, Pere Gotovca, Miljenka Prohaske i Alfija Kabilja, u koreografijama Sonje Kastl, Tihane Škrinjarić, Lili Čaki i Branke Kolar. Glazbeni brojevi izvodili su se uz projiciranje snimljeih videozapisa s predstava.

Nekoliko točaka koncerta podsjetilo je na antologijska ostvarenja Komedijine pozornice: Sanda Miladinov Langerholz sa songom Dobro došla u teatar svoje nenadmašne uloge Margo Channing u Strouseovu mjuziklu Aplauz, Nevenka Petković-Sobjeslavski glasovno raskošnom interpretacijom arije Petrice iz glazbenog igrokaza Đ erdan Jakova Gotovca, Josipa Lisac potresnom molitvom Ave Maria iz prve hrvatske rock-opere Gubec-beg Ivice Krajača, Karla Metikoša i Miljenka Prohaske, Boris Pavlenić šarmantnim prizorom Griše iz mjuzikla Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja.

Arije iz opereta Zemlja smiješka, Kneginja čardaša, Grofica Marica, Šišmiši Mala Floramye pjevali su Miljenko Đ uran, Sandra Bagarić i Zorica Antonić. Nizali su se popularni ulomci iz mjuzikla Čovjek iz Manche, Car Franjo Josip u Zagrebu, Tko pjeva zlo ne misli, Kralj je gol, Guslač na krovu, Jadnici, Jesus Christ Superstar. Izveli su ih najbolji predstavnici hrvatskog mjuzikla Lukrecija Brešković, Branko Blaće, Veronika Durbešić, Jasna Bilušić, Dubravka Ostojić, Dražen Čuček, Ivica Zadro i ostali solisti.

Pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća bile su u Komediji u znaku operete. Sedamdesetim i osamdesetim prevladavao je mjuzikl. Devedesete godine donijele su ravnotežu između ta dva žanra, koji su joj dali jasnu, određenu profiliranost i prepoznatljivost u hrvatskome glumištu. Danas više nikomu nije potrebno tumačiti što je mjuzikl ni braniti operetu da nije staromodna ili prevladana forma. Kazalište što je publici uvijek nudilo vedrinu, zabavu i smijeh potvrdilo se ozbiljnošću rada jedinstvenoga glumačkog i glazbeničkog ansambla i umjetničkim dosezima.

Davor Schopf