INFORMATIČKI GLOBUS

Uporaba internetskih usluga definitivno ulazi u svoje zrelo razdoblje, odnosno pojavljuje se sve više vrlo ozbiljnih studija koje lišene bilo kakve euforije pokušavaju valorizirati sve prednosti i mane uporabe ovih usluga u svakodnevnom radu. Elektronska pošta svakako spada u najčešće korištene usluge. Međutim, osim nesumnjivih prednosti, istraživanja provedena u sklopu projekta Virtual Society pod pokroviteljstvom američkog Vijeća za gospodarska i društvena istraživanja, pokazala su i vrlo ozbiljne probleme koje uzrokuje uporaba elektronske pošte. Među ustanovljenim nedostacima posebno je istaknut problem zabrinjavajuće velikog broja radnih sati koji se troše na ovaj oblik komunikacije, latentni strah korisnika od neovlaštenog uvida u sadržaj poruka, te na kraju povećanje broja radnih sastanaka koji su potrebni kako bi se razriješile zabune i nesporazumi do kojih je došlo zbog komunikacije elektronskom poštom. U istraživanjima se ide korak dalje, tako da je primjerice ustanovljeno kako postoji značajna razina nezadovoljstva korisnika internetskim uslugama općenito. Pored problema s elektronskom poštom kao razlozi navode se i prezasićenost internetskih stranica promidžbenim sadržajima, te još uvijek previsoka cijena pristupa i korištenja Interneta od kuće.

Da je napad najbolja obrana, odavno je poznato. Držeći se upravo tog principa, Microsoftovi odvjetnici dostavili su Prizivnom sudu vrlo opsežan materijal od čak 150 stranica u kojem odlučno tvrde kako je sudac Penfield Jackson osobno nenaklonjen Microsoftu, te da bi zbog toga njegovu presudu kojom se nalaže da tvrtku treba podijeliti na dvije trebalo u potpunosti odbaciti. Opće je poznato da je pravna procedura u ovom slučaju vrlo kompleksna i duga, odnosno da raznim pravnim potezima Microsoftovi odvjetnici mogu odgađati izvršenje presude godinama. Bez obzira na ovaj zapravo rutinski potez Microsoftovih odvjetnika i svakojaka brojna nagađanja, brojni analitičari slažu se u ocjeni da su Microsoftovi odvjetnici pronašli »rupu« u argumentaciji državne administracije.

Poslovanje preko Interneta, posebice prodaja robe, i dalje pati od vrlo ozbiljnih problema. Pokazalo se da je broj onih koji se ne usuđuju kupovati preko Interneta zbog straha od krađe broja kreditne kartice još uvijek znatno veći od broja onih koji su spremni pristati na ovaj rizik. Drugi skup problema čini relativno nesolidno poslovanje samih tvrtki, te pouzdanost tehnologije koja se koristi za obavljanje transakcija preko Interneta na svim razinama. Konkretno, istraživanja koja je proveo Britanski Institut za trgovinske standarde (UK's Trading Standards Institute) koja su pokazala da čak 38 posto narudžbi obavljenih preko Interneta nije realizirano u dogovoreno vrijeme, a u čak 17 posto slučajeva naručena roba nikad nije isporučena. Poseban su problem nove tvrtke koje počnu poslovati preko Interneta, te nakon što skupe nekoliko tisuća brojeva kreditnih kartica, jednostavno nestanu. Digitalni potpis bi svakako riješio spomenute probleme, no bez obzira na stalni priliv novih i evidentno sve kvalitetnijih rješenja ovog problema, još niti jedno od njih nije bilo takvo da bi steklo definitivno povjerenje kupaca.

Čini se da su na pomolu vrlo ozbiljne organizacijske promjene na području organizacije institucija zaduženih za administraciju Interneta. Kako to obično biva, uzrok većine problema u poslovanju najčešće je novac. Organizacija ICANN koja je zadužena za upravljanje i organizaciju Interneta zatražila je od nacionalnih ustanova koje upravljaju lokalnim internetskim domenama (.hr, .de, .co.uk i sl.) da sudjeluju u njenim sve većim troškovima. Većina nacionalnih organizacija za upravljanje domenama odbilo je platiti traženi iznos pristojbe, objasnivši kako jednostavno ne vide zašto bi dali novac kada za uzvrat dobivaju vrlo malo ili gotovo ništa. Sukob je eskalirao do te mjere da su neke nacionalne organizacije najavile istupanje iz ICANN-a, te pridruživanje nekim drugim organizacijama koje već upravljaju popisom domena. U ovom trenutku postoji vrlo ozbiljan konflikt između ICANN-a i većine nacionalnih organizacija u Europi, koje su ujedno članice Vijeća o europskim vršnim domenama (Council of European National Top-Level Domains) te odbijaju u potpunosti izvršavati svoje obveze prema ICANN-u, dok god se spomenuti konflikt ne riješi. Sasvim je izgledno da će doći do drugog modela organiziranja, tako da će na kraju ICANN postati odgovoran samo za vršne domene kao što su .com, .gov i .org, čime će se njegova uloga i značaj dramatično smanjiti.

Ozbiljnim korisnicima Interneta svakako je dobro poznato da pored pregledavača (browsera) kao što su Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator postoji izuzetno dobar i kvalitetan pregledavač Opera koji je izradila norveška tvrtka Operasoft. Zanimljivo je da je Opera dugo bio jedini pregledavač koji nije bio besplatan. Očito konkurencija čini svoje, tako da je posljednja inačica ovog pregledavača — Opera v5 za operacijske sustave Microsoft Windows ponuđena korisnicima također besplatno. Operasoft namjerava gubitak od prodaje nadoknaditi oglasima. Inačice Opera pregledavača za ostale operacijske sustave kao što su Linux, BeOS i sl., bit će također besplatne i bit će raspoložive u najskorije vrijeme.