Božićne pjesme u jazz-izvedbama

U nizu najistaknutijih svjetskih imena popularne glazbe koja su, dakako u svom stilu izvođenja te iz različitih pobuda, snimala i božićne pjesme, nalazimo nemali broj takvih diskografskih projekata. Ti pjevači nisu griješili, jer valja to priznati, lijepo je tijekom blagdanskih večeri poslušati narodne ili skladane božićne napjeve u interpretacijama omiljenih glasova. Ovom prigodničarskom diskografskom fenomenu prvi je »kumovao« jedan od nekad najpopularnijih pjevača i glumaca, legendarni Bing Crosby, snimivši pjesmu Irvinga Berlina White Christmas, do današnjih dana jednu od najprodavanijih verzija u povijesti diskografije. S obzirom na vrijeme nastajanja, takve bi snimke bile realizirane ponajviše s klasičnim big band postavama ili pak uz veće revijske orkestre. U tom smislu pamtimo i ranije snimke Elle Fitzgerald s revijskim orkestrima i tek ponekom naznakom jazza, ali i izvedbe Luisa Armstronga koji je sve, ma što svirao ili pjevao, pretvarao u jazz, te se valja prisjetiti njegovih interpretacija božićnih pjesama Christmas In New Orleans ili Zat You Santa Claus. Sve je te prve pokušaje prevođenja božićnih pjesama u razne tipove jazz-interpretacija slijedio jedan od nekad vrsnih ansambala tradicionalnog jazza The World's Greatest Jazz Band, koji je u svom karakterističnom dixieland odnosno Chicago stilu snimao nezaboravnu LP-ploču posvećenu Božiću. Kako je vrijeme odmicalo, tako su i jazzisti koji su se odlučivali na snimanja božićnih diskografskih projekata postajali sve hrabriji i mnogobrojniji. Prema specifičnostima pojedinih sastava nastaju posebno pisani aranžmani, božićne pjesme dobivaju sve modernije ruho. Američki crnački interpreti instrumentalnog jazza poput funky pijanista Ramseya Lewisa, te napose McCoya Tynera i njegova trija, svoj pristup božićnim materijalima stavljaju u potpunosti u vlastiti, već prepoznatljivi tip interpretacija. S druge su strane u Sjedinjenim Američkim Državama crnački izvođači Gospel-songa i Neghro spirituala koji za izvođenje božićnih pjesama pokazuju poseban afinitet — prije svega Mahalia Jackson i The Johny Thompson Singers iz Philadelphije, božićna diskografska ostvarenja kojih, iz razumljivih razloga, uz božićne pjesme uključuju i neke druge, tradicionalne, religijskih obilježja. Tu je napokon i niz popularnih vokalista, nerijetko u takozvanoj rubnoj sferi jazza i komercijalne glazbe, poput Raya Charlesa, Franka Sinatre i Rosemary Clooney, izvedbe kojih su svakako bliže širokoj publici. No bez obzira na tko ih i na koji način izvodi, tradicionalne ili pak komponirane božićne pjesme poput Joy To The World, O Come All Ye Faithful, Little Drummer Boy, Santa Claus Is Comin' To Town, Rudolph The Rednosed Reindeer, Sleep Little Jesus, Winter Wonderland, God Rest Ye Marry Gentleman, The Christmas Song i druge, doživljavaju niz najrazličitijih izvedbi pa tako i veliku sezonsko-jazzističku ili bar quasy-jazzističku popularnost u svijetu. Diskografska dinamika jazzističkih izdanja božićnih pjesama postaje još evidentnija priključivanjem europskih jazz-sastava u toj pojavi. Tako primjerice fantastičan američko-francuski vokalni ansambl od četiri ženska i četiri muška glasa Swingle Singers, poznat po svojim izvrsnim jazz-interpretacijama skladbi J.S. Bacha na ploči Christmastime, uz neke sasvim specifične aranžmane američkih, izvodi i odgovarajuće obrade francuskih narodnih božićnih napjeva.

Jazz-pijanist iz Bakua — David Gazarov — s boravkom u Münchenu, na svom CD-u uz također neke već poznate američke, svira i aranžmane njemačkih narodnih. Bečanka Lady P drži se provjerenog američkog repertoara, s tek jednim originalom austrijskog saksofonista Hansa Salomona (I Have Your Love For Christmas), a slovenski je izvrsni jazz-pijanist Silvestar Stingl na diskografskom projektu nazvanom jednostavno Božić, svoje umijeće sjedinio s aranžmanima pokojnog Jožeta Privšeka i Simfonijskim orkestrom Radiotelevizije Slovenija, uključivši i obrade dviju slovenskih narodnih — Kaj se vam zdi i Glej zvezdice Božje.

Diskografskih jazz-izdanja s obradama božićnih pjesama u svijetu i nema malo. Ogledali su se u tom žanru i mnogi afirmirani i manje poznati sastavi, pa je uputno pogledati stanje na tom polju i u nas. A ono je gotovo nikakvo! Uz skroman pokušaj Splićanina Pavla Kolarova, alias Paula Colemana, koji je s kvintetom izdao disk Jazz X-mas, uvrstivši prvi i jazz-obrade nekih naših najpoznatijih pjesama — Narodi nam se, Svim na zemlji, Oj, pastiri čudo novo, Radujte se narodi i još neke, drugih za sada, osim onih sasvim komercijalnih, i ne bilježimo. Tako je za nadati se da je informacija o skorom snimanju božićnog albuma dua Modo Novo saksofonista Željka Kovačevića i pijanista Igora Savina točna. No na taj ćemo disk morati pričekati do sljedećeg Božića.

Bilo kako bilo, jednostavna pjesmica J. Pierponta Jinge Bells (Zvončići) ostaje zajedničkim nazivnikom većine do sada objavljenih diskografskih objavljenih božićnih jazz-izdanja, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova ostvarenja.

Mladen Mazur