Ponovno bez Hrvatske

34. Art Cologne

Ponovno bez Hrvatske

Hrvatske umjetnike zastupale su isključivo strane galerije. Ove godine u katalogu su se mogli naći klasici hrvatske naive Emerik Feješ i Ivan Generalić. Dare Dovidjenko, rođeni Splićanin, đak zagrebačke Likovne akademije (živi u Peruu) — već niz godina zastupljen je na Art Cologne. Izlaže ga peruanska La Galeria. U Kölnu ima stalne kupce, a radovi mu stoje u prosjeku 10 000 maraka

34. Art Cologne, Köln 5-12. studenoga 2000, Međunarodni sajam umjetnosti 20. st.; izlagalo 276 galerija iz 21 zemlje; Art Cologne 2000 vidjelo 70.000 posjetitelja

Najstariji i najvažniji sajam umjetnosti 20. stoljeću osnovan je u Kölnu 1967. pod imenom Kunstmarkt. Godine 1974. ujedinjuje se sa sajmom u Düsseldorfu i naziva Internationaler Kunstmarkt. Do 1984. održava se naizmjenično u Kölnu i Düsseldorfu. Zaslugom galerista Gerharda F. Reinza godine 1984. seli naposljetku u Köln i otada je poznat kao Art Cologne.

I ove godine prijavilo se mnogo više galerija (pet stotina) nego što ih je moglo biti primljeno. Mladi i novi galeristi otvoreno su kritizirali organizatore sajma te zahtijevali da se konačno i njima, kao i umjetnicima koje zastupaju, omogući izlaganje. Dogovoreno je da se od sljedeće godine primjenjuje načelo rotacije (dopušteno izlaganje pet godina za redom). Broj galerija smanjuje se na dvjesto (o tome se govori već od 1997!), a sajam se skraćuje na pet dana).

Mnogo slikarstva

Od inozemnih galerija brojčano su najzastupljenije bile galerije iz Austrije, Italije, Velike Britanije. Prvi put bilo je čak sedam galerija iz Portugala i jedna iz Kube.

Težište je bilo kao na klasičnoj moderni i umjetnosti sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina. Ponovno je bilo mnogo slikarstva (uz već obveznu skulpturu, fotografiju, videoinstalacije), dok se podmladak predstavio uglavnom instalacijama — često rađenim na licu mjesta. Uz europske i američke umjetnike posljednjih godina sve su brojniji azijski (Kina, Japan, Koreja).

Prve uspjehe zabilježila je Art Cologne uoči sama otvaranja: Henze + Ketterer iz Berna prodali su desetak kasnih radova u ulju Ernsta Ludwiga Kirchnera po cijeni od 300.000 do 950.000 maraka, te 28 grafika po cijeni od 18.000 do 65.000 maraka. Tek nakon izložbi u Luganu, Essenu i Davosu predstavljena su javnosti neka djela iz Kirchnerove ostavštine.

Klasike fotografije nudila je Gmurzynska iz Kölna — Rocenkovu seriju fotografija Pioniri prodala je za 45.000 maraka.

Galerija Schlichtenmaier (Grafenau) priredila je posebnu izložbu preteče apstraktnog slikarstva Willija Baumeistera (1889-1955). Tako vrijedna djela mogla su se dotad vidjeti samo u muzejima, a cijena im se kretala od 135.000 do 1.100.000 maraka (ulja). Prodane su četiri slike po cijeni od 150.000 do 440.000 maraka.

Skulptura unatrag nekoliko godina ima stalno mjesto na sajmu. Glasnogovornik izbornog odbora Art Cologne galerist Karsten Greve (Köln, Milano, Pariz) prodao je skulpturu Carla Andrea za 420.000 maraka, dok je za reljef Jannisa Kounellisa dobio 200.000 maraka, Graubnerovu sliku (jastuk) za 300.000 maraka, a za sliku Cya Twomblyja čak 1.200.000 maraka (vjerojatno najskuplje ovogodišnje prodano djelo). To je samo nekoliko primjera prodanih djela. Kupci su privatni kolekcionari, banke, privrednici, muzeji, ali i novopečeni internetski bogataši — koje su za ruku vodili njihovi savjetnici za umjetnost (trenutačno je umjetnost privlačnija od dionica).

Nagradu Art Cologne u iznosu od 20.000 maraka dobio je profesor Johannes Cladders (85), dugogodišnji direktor muzeja Abteiberg-Mönchengladbach. Mnogi danas čuveni umjetnici započeli su karijeru u njegovu muzeju. Godine 1967. pruža šansu i tada još relativno nepoznatu Josephu Beuysu, što je naznačilo početak njegove blistave karijere. Gradnju muzeja Abteiberg povjerava Cladders arhitektu Holleinu, čime započinje i njegova slava muzejskog arhitekta.

Presedan u Njemačkoj dogodio se ovih dana u Kölnu — čuveni Museum Ludwig od 1. studenog ima novog direktora — Kaspera Königa, direktora bez doktorske titule. König se međutim dokazao kao vrlo spretan Ausstellungsmacher niza velikih izložbenih projekata.

Teško do direktora

Činjenica je da je u Njemačkoj sve teže pribaviti pravu osobu za mjesto direktora muzeja. Kandidata je vrlo malo.

Osim znanstvenih kvaliteta očekuju se poslovodne sposobnosti, vještina u pribavljanju novca i u odnosima s ljudima te naposljetku showtalent! Johannes Cladders ne gleda blagonaklono na takav razvoj situacije:

»Od muzejskih direktora zahtijeva se previše. Oni nisu kadri svladati sve što se od njih traži. Broj osoba koje dolaze u obzir sve je manji. I kada se od njih još očekuje da, osim svega, govore i glatko kineski, onda se njihov broj reducira na nulu.

Problem je u tome da su očekivanja prevelika. Muzejima su potrebni cijeli odjeli s vrsnim osobljem da bi mogli ispuniti sva očekivanja. Bundeskunsthalle u Bonnu ima npr. takve odjele i odgovarajuća materijalna sredstva. Stoga i nemaju problema s proračunom. Direktor muzeja s jednom sekretaricom i premalo personala nije kadar to ispuniti.

Moje je mišljenje da direktor muzeja mora ponajprije imati senzibiliteta za umjetnost. Tek tada potrebne su i ostale spomenute sposobnosti.«

Hrvatskih galerija nije nikada bilo na Art Cologne (iako se mala Estonija okušala nekoliko godina redom na tom čuvenom sajmu). Hrvatske umjetnike zastupale su isključivo strane galerije. Ove godine u katalogu su se mogli naći klasici hrvatske naive Emerik Feješ i Ivan Generalić.

Dare Dovidjenko, rođeni Splićanin, đak zagrebačke Likovne akademije (živi u Peruu) — već niz godina zastupljen je na Art Cologne. Izlaže ga peruanska La Galeria. U Kölnu ima stalne kupce, a radovi mu stoje u prosjeku 10 000 maraka.

Od 1980. u okviru Art Cologne stalno mjesto ima tzv. Förderprogramm — mogućnost za mlade umjetnike da se predstave publici (i potencijalnim kupcima). Mnogima od njih, zahvaljujući sponzorima otvorio je vrata međunarodnog uspjeha.

Prije nekoliko godina predstavila se tu i Tamara Grčić, Hrvatica druge generacije. Time započinje i njezina intenzivna izložbena djelatnost. Tamaru Grčić godinama zastupa galerija Reitz iz Frankfurta. Ove godine izlagala je seriju njezinih fotografija s temom Djeca. Istodobno je u Kasselu u slavnome Fridericianumu (gdje se inače održava Documenta) otvorena do 18. ožujka 2001. samostalna izložba Tamare Grčić.

35. Art Cologne održat će se od 1. do 5. studenoga 2001.

Ljiljana Fabricius-Ivšić