U FOKUSU

U njujorškoj galeriji The Alkazi Collection of Photography i Sepia International Inc. postavljena je početkom studenoga (do 30. prosinca 2000) izložba engleskog fotografa Samuela Bournea (1834-1912). Bourneov fotografski oeuvre vezan je uz područje južne Azije, točnije Indije, a predstavljen je kao jedan od najzanimljivijih opusa tog područja druge polovice 19. stoljeća, s oko dvije tisuće fotografija indijske arhitekture i krajolika. Bourne je iz engleskog Staffordshirea došao u Indiju te u razdoblju od 1883. do 1870. snimio poznate dramatične krajolike Himalaje, na koje se nastavljaju motivi hramova južne Indije i arhitektura palača.

Inače The Alkazi Collection of Photography i Sepia International Inc. djeluju kao uspješan spoj privatnoga fotografskog arhiva i galerije u sklopu kojeg se nalaze knjižnica i istraživački odjel za fotografiju. Osnivač je arhiva kolekcionar i kustos Ebrahim Alkazi te centar djeluje prema njegovim zamislima od 1999. Alkazijeva zbirka fotografija uključuje pejzaže južne Azije, arhitektonske i arheološke panorame, portrete i sociološke studije

Zajednička tema grada i života u njemu okupila je radove članova fotografske grane ULUPUH-a na ovoj izložbi, pa su mlađa i starija generacija fotografa, istražujući istu temu, imale priliku predstaviti svoj doživljaj i viđenje grada bez obzira na njegovu zemljopisnu širinu i dužinu. Zanimljivo je vidjeti različite pristupe svakog od fotografa, koji i medij i energiju grada doživljavaju posve individualno. Među tridesetak autora na izložbi, Nino Šolić, Jasenko Rasol, Boris Berc i Sandra Vitaljić bave se motivima noćnih i dnevnih epizoda velegrada, Marija Braut i Luka Mjeda arhitekturom, a Zlata Vucelić, Josip Klarica te Mio Vesović ostaju prepoznatljivi vlastitim stilom.

Poznati izdavač Taschen ove godine objavio je monografiju češkoga fotografa Jana Saudeka (rođen u Pragu 1935). Premda sam po sebi kontroverzna umjetnička ličnost, proslavio se nekonformistički režiranim radovima s temama rođenja i smrti te ljudske seksualnosti. Saudekova je namjera uvijek bila ilustrirati fotografskim medijen ljude i doba kojem i sam pripada. Njegov komercijalni uspjeh započinje u Njemačkoj polovicom sedamdesetih, kada postaje priznat i na međunarodnoj fotografskoj sceni (izložbe u Americi), dok je fotografirao modele u podrumu u kojem je stanovao, odsječen od vanjskog svijeta (još ranih šezdesetih snima svoju najpoznatiju fotografiju Život, torzo muškarca s djetetom u naručju). Uvodni tekst monografije napisala je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Christiane Fricke.

»Colors« se predstavlja kao »časopis o ostatku svijeta«, izlazi tematski (broj za listopad-studeni bavi se temom smeća), a dosadašnji brojevi imaju globalni pristup svakoj od izabranih tema — bilo da je riječ o statusnim simbolima, vodi, pušenju, Veneciji, igračkama, kosi i tako dalje. Fotografije često provokativna sadržaja u kombinaciji s kratkim tekstovima (s prizvukom cinizma), obično upotpunjeni statistikama i brojkama, pokušavaju realnom slikom o svijetu u kojem živimo potaknuti čitaoce na razmišljanje.

U Hrvatskoj izlazi dvojezično (na hrvatskom i engleskom), a može se naručiti na internetskoj adresi unex@zg.tel.hr.