Svjetska mreža internetskih knjižnica

Svjetski ugled američke Kongresne knjižnice, kao uostalom i ostalih članica, jamči da će se broj članica konzorcija u budućnosti povećavati, jer će se vjerojatno mnoge knjižnice u svijetu htjeti naći u ovom uglednom društvu

Danas se na Internetu može naći upravo golema količina sadržaja, no u posljednjih nekoliko godina sve intenzivnije uporabe tih sadržaja uočeno je nekoliko vrlo ozbiljnih problema. Među njima svakako su najvažniji problem sistematizacije tih sadržaja, provjere njihove točnosti te dupliciranja, jer brojni informacijski servisi raspoloživi na Internetu nerijetko djeluju poput izoliranih otoka ili je razmjena informacija među njima na vrlo niskoj razini. Prvi korak rješenju spomenutih problema svakako je točno ustanoviti postojeće izvore kvalitetnih sadržaja, odnosno informacija. Tu se svakako ubrajaju knjižnice, iza kojih često stoje vrlo ugledne znanstvene, državne i poslovne organizacije.

Prednosti knjižnica

Argumentaciju u prilog knjižnicama gotovo da i nije potrebno navoditi. Dovoljno je za ilustraciju navesti tek nekoliko najvažnijih kao što su vrlo stručna verifikacija, sistematizacija zasnovana na dobro razrađenim vokabularima, uz dosljednu primjenu u praksi provjerenih standarda. Tome valja dodati i činjenicu da današnje knjižnice pogotovo u razvijenim zemljama posjeduju velike količine sadržaja u digitalnom obliku, kao i brojne tehnološke mogućnosti digitalizacije sadržaja u analognom obliku onima pohranjenih na papiru, filmu ili nekom drugom analognom mediju. Objavljivanje svih tih sadržaja uz mogućnost kvalitetne pretrage samo po sebi vrijedno je postignuće, no u toj situaciji ostaje problem da takav sustav djeluje kao izolirani otok. Raspoložive tehnološke mogućnosti koje poglavito nude internetske tehnologije nameću potrebu da se učini još jedan korak. To je povezivanje knjižnica na svjetskoj razini uz mogućnost kvalitetne pretrage svih tih sadržaja, koji su zapravo fizički disperzirani u nizu knjižnica. Realizacija takva sustava nedvojbeno je vrhunsko postignuće doslovno planetarnih razmjera.

Upravo na taj korak odlučili su se vodeći ljudi američke Kongresne knjižnice kao jedne od najvećih i najuglednijih knjižnica u svijetu, pokrenuvši inicijativu za osnivanje konzorcija pod nazivom CDRS (Comprehensive Digital Reference Service). Osnovne zadaće konzorcija su organizacija okupljanja javnih, privatnih te knjižnica znanstvenih ustanova i muzeja u svijetu te izgradnja tehnološke infrastrukture za njihovo kvalitetno povezivanje, koja bi omogućila jednostavan, unificiran i besplatan pristup svim sadržajima koje članice konzorcija objavljuju na Internetu. Time bi definitivno na vrlo kvalitetan način stvarno i bio riješen problem osiguranja kvalitetnih sadržaja na Internetu.

Internetsko povezivanje

U praktičnom smislu sve knjižnice bit će povezane preko Interneta u veliku knjižnicu, pri čemu primijenjena tehnološka rješenja trebaju osigurati brz i jednostavan pristup sadržajima u obliku internetske usluge. Usluga bi bila raspoloživa preko posebne internetske stranice postavljene na glavni poslužitelj, a služila bi kao početna točka za ulaz u sustav. Ta stranica trebala bi biti raspoloživa do početka sljedeće godine. Ono što je svakako zanimljivo izvedba je podsustava za pretraživanje po zadanom upitu. Riječ je o tome da se cijeli postupak odvija u dva koraka. Prvi korak odnosi se na pretragu interne baze podataka o svim članicama CDRS konzorcija kako bi se na osnovi raznih parametara, kao što su stupanj stručnosti za pojedine teme i jezike, radno vrijeme i sl., odredila lista knjižnica u čijim se sadržajima može dobiti najkvalitetniji odgovor na zadani upit. Nakon toga upit se prosljeđuje internetskim poslužiteljima samo onih knjižnica koje se nalaze na spomenutoj listi. Internetski poslužitelji kojima je poslan upit vraćaju rezultate pretrage glavnom poslužitelju, koji ih pak prosljeđuje korisniku. Takva izvedba podsustava za pretraživanje osigurava maksimalnu moguću točnost odgovora, kao i znatnu redukciju ukupnog broja odgovora, što je jedan od osnovnih problema internetskih pretraživača dana, koji na postavljeni upit koji se sastoji od nekoliko često upotrebljavanih ključnih riječi vraćaju kao rezultat nekoliko tisuća odgovora, od kojih je relativno malen broj stvarno kvalitetan. U odnosu na postojeće pretraživače kao što su Yahoo, Google, AltaVista, što su zapravo indeksi velikog broja sadržaja vrlo upitne točnosti, CDRS ima dodatnu prednost da je u knjižnicama kvaliteta sadržaja provjerena prije objavljivanja. Prema procjenama nekih stručnjaka upravo zbog toga CDRS sustav mogao bi postati vrlo ozbiljna konkurencija postojećim pretraživačima.

Pilot-projekti

Posebno ohrabruje da su se u rad konzorcija, koji koordinira američka Kongresna knjižnica, uključile brojne vrlo ugledne svjetske knjižnice te knjižnice muzeja i galerija i Europe, Azije i SAD. Tijekom ove godine pokrenuta su tri vrlo opsežna pilot-projekta u sklopu kojih se želi ustanoviti najbolji način izvedbe sustava, što se poglavito odnosi na određivanje skupa parametara, koji se nazivaju i profil knjižnice, a na osnovi kojih se mogu izbrati knjižnice u čijim se sadržajima može pronaći najtočniji odgovor na postavljeni upit, kao i realizacija kvalitetnog, a istodobno što jednostavnijeg korisničkog sučelja preko kojeg bi se koristilo tom internetskom uslugom. Očekuje se da će pilot projekti završiti do kraja godine.

U prvoj fazi rada sustava sve informacije na CDRS mreži bit će na engleskom, ali već sada postoje vrlo ozbiljni planovi da se u najskorije vrijeme pripremi pristup podacima i na dvadesetak drugih jezika.

Nedvojbeno, riječ je o vrlo ambicioznu projektu koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, jer je jedan od osnovnih oblika usluge na Internetu upravo pretraga, a predstavljeni CDRS-sustav doslovno vrlo uspješno rješava gotovo sve goruće probleme. Naravno, sve to ne znači da će poznati internetski pretraživači iznenada nestati, ali sigurno je da će ponuda usluga na Internetu u segmentu pretraživača biti znatno obogaćena, ponajprije u kvalitativnom smislu. Svjetski ugled američke Kongresne knjižnice, kao uostalom i ostalih članica, jamči da će se broj članica konzorcija u budućnosti povećavati, jer će se vjerojatno mnoge knjižnice u svijetu htjeti naći u ovom uglednom društvu. Srećom potrebna tehnologija za izvedbu cijeloga sustava ne bi trebala biti osobito kritična komponenta koja bi mogla dovesti do propasti projekta, jer je dovoljno primijeniti optimalnu kombinaciju rješenja koja su u ovom ili onom obliku već primijenjena u praksi.

Dodatne informacije o CDRS konzorciju raspoložive su preko sljedećih hiperveza:

http://lcweb.loc.gov/rr/digiref/cdrshome.html

http://www.dlib.org/dlib/june00/kresh/ 06kresh.html

Slaven Batnožić