U potrazi za prirodnim znanostima

U potrazi za prirodnim znanostima

Sveučilište u Rijeci u svojem sastavu danas ima devet fakulteta, jedan sveučilišni odjel, tri visoke učiteljske škole, dvije sveučilišne knjižnice i studentski centar. U sveukupno trinaest visokoškolskih ustanova znanstveni i stručni rad organiziran je u 140 znanstveno-nastavnih jedinica (22 odsjeka, 72 katedre, 20 klinika i 26 zavoda). Zaposlenih znanstvenika i nastavnika na Sveučilištu je oko 850. Dodiplomska je nastava organizirana u ukupno 42 studija, odnosno, unutar 60 studijskih usmjerenja. U 26 godina postojanja na dodiplomskim je stručnim i sveučilišnim studijima riječkoga sveučilišta diplomiralo oko 55 000 studenata, dok je na poslijediplomskom studiju promovirano oko 1100 magistara znanosti, a doktorat je obranilo oko 500 doktora znanosti

Povijest riječkoga školstva seže u daleku prošlost, a godinu 1627. možemo smatrati temeljnicom jer te godine započinje s radom isusovačka gimnazija. Poveljom kralja Ferdinanda II. 1633. učenici isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije i sveučilišta u Grazu i Beču. Na zahtjev gradskog vijeća car Karlo VI. godine 1724. odobrava osnivanje Filozofskog fakulteta, koji je otvoren 1726. U sljedećim stoljećima visokoškolska nastava u Rijeci doživljava uspone i padove, ali se uglavnom održava do kraja 1918. Višeglasje hrvatskoga, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga i mađarskoga jezika, koje stoljećima daje europsko ozračje učionicama, zamire između dva svjetska rata. Tada u Rijeci i Sušaku prestaje svaka visokoškolska djelatnost.

Devet fakulteta

Visokoškolska nastava u Rijeci ponovno je oživjela utemeljenjem Više pomorske škole godine 1949, te poglavito osnivanjem Medicinskog fakulteta 1955, Strojarskog fakulteta 1960. i Ekonomskog fakulteta 1961. U Puli od 1960. djeluje Viša ekonomska škola, od 1961. Pedagoška akademija, a u Gospiću od 1963. godine Pedagoška akademija. Osnutkom Sveučilišta u Rijeci 17. svibnja 1973. godine konačno su se ostvarila stoljetna nastojanja hrvatskog naroda Istre i Primorja da dobije svoje sveučilište.

Sveučilište u Rijeci u svojem sastavu danas ima devet fakulteta, jedan sveučilišni odjel, tri visoke učiteljske škole, dvije sveučilišne knjižnice i studentski centar. U sveukupno trinaest visokoškolskih ustanova znanstveni i stručni rad organiziran je u 140 znanstveno-nastavnih jedinica (22 odsjeka, 72 katedre, 20 klinika i 26 zavoda). Zaposlenih znanstvenika i nastavnika na Sveučilištu je oko 850. Dodiplomska je nastava organizirana u ukupno 42 studija, odnosno, unutar 60 studijskih usmjerenja.

U 26 godina postojanja na dodiplomskim je stručnim i sveučilišnim studijima riječkoga sveučilišta diplomiralo oko 55 000 studenata, dok je na poslijediplomskom studiju promovirano oko 1100 magistara znanosti, a doktorat je obranilo oko 500 doktora znanosti. Sve to oslikava razmjere do kojih je stasalo Sveučilište i prinos koji je do sada dalo u stvaranju intelektualnog potencijala našega kraja.

Prihvaćanje europskih iskustava

U ovom kratkom osvrtu potrebno je iznijeti i viziju razvoja Sveučilišta na pragu novog stoljeća i tisućljeća. Sveučilište u Rijeci danas se ponovno nalazi pred novim izazovima i promjenama koje mora prihvatiti želi li slijediti trend razvoja suvremenih europskih sveučilišta. Suvremeno sveučilište mora se razvijati na temeljima izvrsnosti u znanstvenom radu, izvrsnosti u sveučilišnoj nastavi i obrazovanju studenata te izvrsnosti u obrazovanju mladih znanstvenika koji će osigurati budućnost i Sveučilištu i društvu. Danas se nalazimo i pred važnim zadatkom temeljite analize i ocjene postignutog (samoanaliza), u čemu očekujemo i pomoć nezavisnih europskih ekspertnih skupina koje smo pozvali u posjet Sveučilištu. To je nužna faza u transformaciji dosadašnjeg sveučilišta, utemeljena kao zajednice fakulteta, u sveučilište europskog tipa s jakim integracijskim mehanizmima. Tek će takvo sveučilište biti dovoljno elastično i sposobno uspostaviti nove modele sveučilišnih studija, prihvatiti i u nastavu ugraditi najnovije znanstvene spoznaje, ali i razviti istraživačke potencijale koji su sposobni novim spoznajama obogatiti svjetsku znanost. Tek će takvo sveučilište biti sposobno ispuniti očekivanje društva da pridonese ekonomskom razvoju, poboljša međunarodnu kompetentnost gospodarstva i lokalne društvene zajednice te opskrbi društvo i gospodarstvo vrhunski obrazovanim stručnjacima i menedžerima. Naše je društvo tek na putu da prihvati iskustvo najrazvijenijih zemalja svijeta u kojima sve strukture koje donose praktične političke i gospodarske odluke traže sveučilište kao savjetodavni organ u tom procesu.

Duboko smo uvjereni da je otvorenost sveučilišta prema društvu i svijetu preduvjet za njegov napredak. Otvorenost i kontakti omogućuju nam da se trajno uspoređujemo sa svijetom i prihvaćamo svjetske kriterije vrednovanja znanosti i sveučilišne nastave. Tako se stvaraju i uvjeti za ulazak u bilateralne i multilateralne istraživačke programe, programe razmjene studenata, mladih znanstvenika i sveučilišnih nastavnika i osiguramo stipendije za usavršavanje naših mladih nastavnika, posebice na fakultetima koji imaju kadrovskih problema i nedovoljno razvijenu međunarodnu suradnju.

Prerastanje Pedagoškoga fakulteta u Filozofski

Posljednje desetljeće sveučilišni život Rijeke obilježio je snažan razvoj humanističkih znanosti, što je rezultiralo i prerastanjem Pedagoškog fakulteta u Filozofski fakultet. Prerastanje Pedagoškog fakulteta u Filozofski nije bio formalni čin, nego bitna promjena, koja je odrazila novu kvalitetu. Na Sveučilištu se osjeća ozračje koje daju humanističke znanosti, a što je našoj ustanovi dugo nedostajalo.

U sljedećem razdoblju posebnu pozornost moramo posvetiti razvoju temeljnih prirodnih znanosti (fizika, kemija, biologija, matematika i informatika), koje su do sada na Riječkom sveučilištu bile zanemarivane i ispod su minimalne razine sveučilišta kakvo želimo. Prirodne znanosti daju cijelom Sveučilištu kritički istraživački duh, a čine i temelje na kojima počivaju ne samo prirodoslovno-matematički fakultet nego i fakulteti tehničkih i biomedicinskih znanosti. U tom smislu, poticat ćemo sve oblike neformalnog i formalnog povezivanja znanstvenika iz ovih znanstvenih polja, i to na znanstvenim projektima i osobito na sveučilišnim odjelima. Konačna svrha tih aktivnosti moralo bi biti osnivanje sveučilišnog instituta za prirodne znanosti kao jezgre za nastavu iz tih disciplina na svim fakultetima, ali i jezgre za osnivanje prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Cjelokupni sustav nastave želimo postaviti tako da studentima pruži vrhunsko obrazovanje i osposobi ih da kritički misle, analiziraju i rješavaju probleme i tako kompetentno preuzmu odgovornost za vlastitu budućnost i budućnost društva. Za ostvarenje takvih ciljeva bitno je da su nastavnici ne samo vrhunski znanstvenici, nego da je na istoj razini i njihovo pedagoško obrazovanje.

Riječko sveučilište danas je dostignulo zavidnu razinu razvoja jer na svakom fakultetu postoje respektabilne znanstvene i stručne jezgre. To je potencijal koji možemo razvijati slijedeći najbolja iskustva europskih sveučilišta. Stoga nema nikakvih razloga da situacija na Sveučilištu bude teža nego u društvu i da se ne naziru izlazi. U sljedećem razdoblju zadaća nam je poticati i osloboditi kreativni potencijal i dati mu prostora da se izrazi aktivnostima na Sveučilištu, u zemlji i na međunarodnom planu.

Daniel Rukavina