Nove studijske grupe

Nove studijske grupe

Od devedesetih je godina započeo proces osmišljavanja programsko-organizacijske strukture Filozofskog fakulteta koji je uvažavao tri osnovna načela: 1) razvijati studijske, istraživačke programe, kao i organizaciju, u smjeru ostvarivanja kompatibilnosti s ostalim razvijenim visokoškolskim ustanovama u svijetu; 2) uskladiti planove i aktivnosti ustanove s interesima ostalih fakulteta i priskrbiti potporu sveučilišnih tijela, i 3) uvažavati realne potrebe sredine i uvrstiti ih u planove razvoja

Govoriti o Filozofskom fakultetu u Rijeci danas nešto je sasvim drugo no što je to bilo prije desetak godina. Naime, tek se tijekom protekloga desetljeća ova ustanova profilirala na način na koji o njoj možemo govoriti tek sada: kao suvremena, europski orijentirana i ambiciozna kuća koja posjeduje kapacitete, osmišljene programe i vizije koji joj daju težinu i unutar Sveučilišta i unutar cjelokupnoga visokoškolskog sustava.

Sveučilište — asocijacija nepovezanih ustanova

Mogli bismo se, dakako, s pravom pozvati na tradiciju, na postojanje studija filozofije i teologije u Rijeci još prije nekoliko stoljeća, ili pak pobrojati i opisati sve visokoškolske ustanove s pripadajućim im programima i studijima iz kojih se u posljednjih pedesetih godina u teškim mukama rađao današnji Filozofski fakultet u Rijeci. Iako se ponosimo nasljeđem, kao i svakim pojedinačnim prinosom, reminiscencije nam se ove vrste čine nepotrebno samohvalnima i posve nepraktičnima. Ako postoje neke opće tendencije karakteristične za razvoj Filozofskoga fakulteta do devedesetih godina, onda bi se one mogle označiti kao prakticističko rješavanje obrazovanja prosvjetnih kadrova za potrebe primorsko-goranskog i istarskog prostora, uz puko prilagođavanje učestalim reformskim i zakonskim promjenama. U skladu s time uglavnom je izostajala konzistentna vizija, kao i projekcija razvoja koja bi uvažavala interaktivnost visokog školstva i društvene sredine, osobito na kulturnoj i znanstvenoj razini. Budući da u to vrijeme, kao dijelom i sada, Sveučilište nije funkcioniralo kao integrativni faktor svojih članica, nego kao jednostavna asocijacija nezavisnih, međusobno nepovezanih ustanova, razumljivo je da se ni na toj razini nisu uviđale slabosti dotadašnjeg razvoja, niti su se nudili odgovori na pitanja što ih je nametala budućnost.

Od devedesetih je godina započeo proces osmišljavanja programsko-organizacijske strukture Filozofskog fakulteta koji je uvažavao tri osnovna načela: 1) razvijati studijske, istraživačke programe, kao i organizaciju, u smjeru ostvarivanja kompatibilnosti s ostalim razvijenim visokoškolskim ustanovama u svijetu; 2) uskladiti planove i aktivnosti ustanove s interesima ostalih fakulteta i priskrbiti potporu sveučilišnih tijela, i 3) uvažavati realne potrebe sredine i uvrstiti ih u planove razvoja. Takav je novi pristup rezultirao novim realnim planom razvoja, koji je dijelom već ostvaren. Još je važnije napomenuti: buduće trajno provođenje ovakva razvoja nitko više ne dovodi u pitanje.

Otvaranje novih studijskih grupa

Nasljeđe Filozofskog fakulteta predstavljaju, među ostalim, i zatečeni programi i kadrovske jezgre iz nekoliko društvenih i humanističkih i prirodoznanstvenih polja znanosti kao i likovnih umjetnosti. Razumljivo je da je odlučeno da će Filozofski fakultet, uz zatečene studijske i istraživačke programe (hrvatski jezik i književnost, psihologija, pedagogija i informatika u društveno-humanističkoj okolini) razvijati i programe iz ostalih društveno-humanističkih znanstvenih polja. S tim su ciljem (kao i zbog mogućnosti zapošljavanja novih kadrova, te zbog interesa društvene i sveučilišne zajednice) najprije otvoreni dodiplomski studiji njemačkog jezika i književnosti te engleskog jezika i književnosti, a nakon toga još i studiji filozofije i povijesti. Te su dopune pridonijele potpunijem profiliranju društveno-humanističke orijentacije razvoja naše ustanove. S druge je strane ostvaren i sporazum na Sveučilištu da se oko postojeće jezgre kadrova i programa iz polja matematike, fizike, kemije, biologije (i to ne samo onih proisteklih s Filozofskog fakulteta nego i iz drugih članica Sveučilišta u Rijeci) razvije nova visokoškolska ustanova: prirodno-znanstveni fakultet s pripadajućim institutom. Realizacija se već donesenih odluka očekuje tijekom ove akademske godine. Na kraju valja istaknuti i to da je u zakonski postupak upućen već i potpun projekt otvaranja Likovne akademije s odjelom za slikarstvo, grafiku i kiparstvo, a čiju osnovu čine postojeći kadrovi na studiju likovnih umjetnosti Filozofskog fakulteta.

Komplementarno s Pulom

Takvim je profiliranjem, upotpunjavanjem djelatnosti i logičnom institucionalnom redistribucijom uglavnom ostvarena prva razina dosad zacrtanih ciljeva. U neposrednoj je projekciji razvoja (i doricanja takve orijentacije) osnivanje interfakultetskoga, polidisciplinarnoga studija. Pritom nije nevažno napomenuti i komplementarnost riječkoga fakulteta i Filozofskog fakulteta u Puli. Riječki se filolozi, na primjer, aktivno uključuju u realizaciju studija hrvatskog jezika i književnosti u Puli, dok će pulski filolozi dati svoj prinos realizaciji studija talijanskog jezika i književnosti u Rijeci.

Druga se razina ciljeva ne odnosi više na aspekte rasta, nego stavlja naglasak na kontinuirane aktivnosti vezane uz podizanje kvalitete svih programa. To podrazumijeva jačanje kadrovskih potencijala, nabavku nastavne i istraživačke opreme, podizanje efikasnosti nastave i studiranja s povećanom zastupljenošću suvremenih oblika njezina izvođenja. Cilj nam je aktivno uključiti studente u sve naše programe, a namjeravamo ga ostvariti uvođenjem modela kontinuirane evaluacije kvalitete rada.

Vitalnost i kvaliteta visokoškolske ustanove počivaju ponajprije na mogućnostima obnavljanja i pomlađivanja predavača zahvaljujući poslijediplomskim i doktorskim studijima. Pored postojećih poslijediplomskih studija iz polja odgojnih znanosti i filologije, u zaključnoj je fazi procedure i zahtjev za otvaranjem trećega, interdisciplinarno koncipiranog poslijediplomskog programa pod naslovom Književnost i društveno-humanistički kontekst. Interdisciplinarno povezivanje na poslijediplomskoj razini, kao i stvaranje uvjeta za otvaranje poslijediplomskih studija iz većine znanstvenih polja pojedinačno svakako držimo važnim dugoročnim ciljem Fakulteta.

Osmišljena strategija i planovi razvoja kompleksne ustanove kao što je Filozofski fakultet, ma koliko bili realni, sami po sebi ne jamče željene rezultate, ponajprije zbog brojnosti i dinamičnosti uvjeta o kojima ovise. No, njihovo postojanje, kao i ustrajavanje u tom procesu (uz nužne modifikacije na koje nerijetko navode neočekivane teškoće i prepreke) osiguravaju kontinuitet razvoja i kvalitativnu progresiju, čemu Filozofski fakultet aktivno pridonosi u ovom vremenu bitnih društvenih pomaka, a u skladu s potrebama svoje šire okoline.

Branko Rafajac