Bogata ponuda bez kritičkoga odmaka

Bogata ponuda bez kritičkoga odmaka

Grad je stjecište kultura, različitih subsustava, posebnih pogleda, izraza i navika, koji žive odvojenim životima, ali i u međusobnom prožimanju. Dosadašnja koncepcija kulturne politike Odjela gradske uprave za kulturu svodila se na pokušaj razumijevanja, sufinanciranja i podupiranja tradicionalne kulture i mladenačke kulture kao potkultura koje koegzistiraju u nizu subsustava različitih po veličini, moći, trajanju i interesima.

Pogled, pak, na ekonomsku stranu života ne ostavlja mnogo prostora optimizmu. U doba kolektivne neizvjesnosti, zbog neočekivano velikog pada standarda i masovne nezaposlenosti, što je život mnogih obitelji pretvorilo u puko preživljavanje i borbu za opstanak, koja dobiva najvažnije mjesto na ljestvici prioriteta, ostale vrijednosti neizbježno se relativiziraju. U sve to valja uklopiti potrebe i želje građana za konzumacijom određenih dobara kulture i objektivno raspoloživi kapital za sufinanciranje odgovarajućih programa kulturne ponude. Spomenimo uz to da je posljednjih godina provođena restriktivna politika u kulturi.

Kvalitetne ideje i prijedlozi

No, bez obzira na financijske mogućnosti, na sreću, sve ove godine nije nedostajalo kvalitetnih i originalnih ideja i prijedloga te vrijednih aktivnosti. Naši su aduti profesionalne institucije kojima smo osnivači i vlasnici: Gradska knjižnica, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Moderna galerija Rijeka — muzej moderne i suvremene umjetnosti i Muzej grada Rijeke, kao i velik broj udruga građana, a posebno brojni kreativni pojedinci koji su svoje zamisli ostvarili u likovnom, glazbenom, scenskom, literarnom i alternativnim medijima umjetničkog izražavanja. Nezaobilazno je spomenuti i sve učestalije uključivanje privatne inicijative u ostvarenju nakladničkog, filmskog, izložbenog, scenskog i glazbenog programa.

Danas Rijeka može ponuditi brojne tradicionalne kulturne manifestacije, koje će oslikati i predstaviti kulturni identitet grada u svim segmentima: likovnom, glazbenoscenskom, muzejsko-galerijskom, bibliotečnom, informacijskom i nakladničkom.

Moderna galerija — muzej moderne i suvremene umjetnosti već četrdeset godina organizira Biennale mladih Mediterana i trideset godina Međunarodni biennale crteža. Te tradicionalne manifestacije pružaju svim umjetnicima svijeta mogućnost sučeljavanja senzibiliteta i aktualizacije doživljajnih tema, kao i mogućnost upoznavanja sa suvremenim likovnim stvaralaštvom na svim geografskim širinama, a na osnovi različitih umjetničkih promišljanja. Osim rada na obradi muzejske građe i dokumentacije djelatnici muzeja priređuju izložbe iz fundusa, od kojih su u posljednje vrijeme najvažnije teme o arhitekturi moderne i secesije, a ove se godine nastavlja izložbom Historicizam u Rijeci. Sveučilišna knjižnica i Kalkografski atelijer 1997. ustanovili su bijenalnu izložbu Ex libris.

Višeglasje hrvatskoga, latinskog, talijanskog, njemačkog i mađarskog jezika, koje je stoljećima Rijeci davalo europsko ozračje, i danas je važno i treba ga dalje proučavati. U prilog su rečenome teme bijenalnoga međunarodnog znanstvenog skupa Riječki filološki dani koji se ove godine održava četvrti put.

Jazz i male scene

Deveti međunarodni Jazz Time ugostio je i ovog proljeća svjetski poznate i priznate džeziste, a snimku festivala nacionalna televizija uvrstila je u udarni termin večernjega programa. Mladi entuzijasti povukli su za sobom niz hrvatskih jazz glazbenika te doveli u Rijeku mnoga svjetski poznata imena poput Angele Brown, Bobbyja Watsona i dr.

Sedmi hrvatski festival malih scena, koji već treću godinu ugošćuje sudionike iz inozemstva, postao je respektabilna međunarodna manifestacija. Ovoga svibnja Rijeku su posjetile dramske legende poput Jurja Ljubimova s Teatrom na Taganke iz Moskve te reprezentanti ponajboljih dramskih tradicija iz Velike Britanije, Poljske, Slovenije... Proteklih festivala osvojili smo nove scenske prostore — primjerice napuštene industrijske pogone, gradske pothodnike, atelijere i sl.

Peta revija lutkarskih kazališta u organizaciji Gradskog kazališta lutaka koje uspješno djeluje od 1960, predstavila je i ove jeseni vodeće europske i svjetske lutkarske kuće. Osim toga riječkom lutkarskom kazalištu uz četrdesetu obljetnicu postojanja pripala je čast i obveza organizacije svjetskog kongresa UNIMA-e i festivala lutkara u Rijeci 2004.

U proteklom se razdoblju za mjesto pod suncem u pravoj formi izborila glazbenoscenska manifestacija, Zajčevi dani kojom se Rijeka na dostojan način nastoji odužiti slavnom hrvatskom skladatelju i glazbenom pedagogu Ivanu pl. Zajcu, rođenu Riječaninu i kotaču zamašnjaku cijeloga glazbenog života u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća. Danas, nakon sedam izdanja s prekidima, ta je manifestacija iznijela na uvid glazbenoj javnosti nekolicinu nepoznatih Zajčevih opera, notne zapise Zajčevih misa te niz ostalih djela za gudačke sastave, vokalne skladbe i dr. To je još daleko od predstavljanja golemog opusa od tisuću dvjesto djela, no znači odličan početak. Raduje sudjelovanje mladih darovitih glazbenika i skladatelja, što jamči punu dimenziju tako zamišljene manifestacije. Ovogodišnji Zajčevi dani upravo traju. Započeli su izvođenjem oratorija Prvi grijeh 10. studenog u HNK Ivana pl. Zajca, a zatvorit će ih svečani koncert Riječkog oratorijskog zbora 15. prosinca u trsatskom svetištu.

Grad voli Kamova!

U Rijeci je rođen i Janko Polić Kamov, književnik kojega svijet prepoznaje kao pionira avangarde i koji je prevođen na nekoliko svjetskih jezika. Ove godine, devedeset godina nakon piščeve smrti, Grad financira izlaženje njegovih Sabranih djela i temeljitu analizu njegova knjižničnog opusa, dokumentarni film, kazališne predstave, a ovog proljeća postavljen mu je na Sušaku i spomenik. Rijeka, dakle, polako vraća dug svojim zaboravljenim sugrađanima.

Osmi festival Bašćinski glasi pružio je i ove jeseni mogućnost upoznavanja posebnoga glazbenog doživljaja — klapskog pjevanja, koje se od davnina njeguje u hrvatskom priobalnom kraju: Pored klapa Fortunal i Luka, koje su dobitnice brojnih domaćih i svjetskih nagrada, imali smo prilike čuti ponajbolje hrvatske klape pobjednice Omiškog festivala, a poseban gost večeri bio je skladatelj i književnik maestro Ljubo Stipišić.

Specifičnost tradicije i običaja našeg kraja slikovito se prikazuje na Sedamnaestom međunarodnom riječkom karnevalu, jednom od najvećih i najprepoznatljivih karnevala u Europi. Karnevalski običaji grada Rijeke gdje u maškaranom spektaklu sudjeluje više od deset tisuća maski, i više od sto pedeset tisuća gledatelja, osebujan su spoj europskoga građanskog karnevala s elementima folklora i mitologije starih Slavena. Tradicionalno se karnevalska događanja odvijaju na trgovima i ulicama grada. Prigoda je to da se kroz masku, ples i pjesmu izvrgnu kritici mnoge društvene pojave i puku pruži prilika za zabavu koja se održava na isti način već nekoliko stotina godina. Rijeka kao članica udruženja europskih karnevalskih gradova FECC-a ove je godine bila organizator Dies natalis, rođendana te asocijacije.

Muzeji, knjižnice...

Rijeka sa svojim muzejima pruža gostima bogat pregled hrvatske i svjetske likovne baštine. Fundus muzejske građe s bogatom dokumentacijom omogućit će gostima da steknu potpuniju sliku o kulturno-povijesnom horizontu ovoga područja i o životu čovjeka od prethistorijskih vremena do današnjih dana. U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja posjetitelji, pored stalnog postava, upravo mogu razgledati izložbu starih jedrenjaka, a u Prirodoslovnom muzeju stalne postave o psima i ražama te o geološkoj prošlosti Jadrana.

Muzej grada Rijeke još nema stalnoga postava, ali sustavno obrađuje teme iz povijesti grada, a sve izložbe prate bogati katalozi, koji često pripadaju u monografska izdanja, kao što su npr. Scena i kostim Dorijana i Ružice Sokolić, 100. godina kinematografije u Rijeci, Riječki mostovi, Riječke fontane i perila, Riječke škale, Arhitekt Igor Emili, a u pripremi je izložba o povijesti riječke luke.

Gradska knjižnica Rijeka ima bogat knjižni fond s oko 250 000 knjiga. Uz redovitu matičnu djelatnost brojne su i popratne kulturno-animacijske djelatnosti Knjižnice. Ove godine uz proslavu 150 obljetnice Narodne čitaonice riječke i 70. obljetnice biblioteke na Sušaku pripremljena je sveobuhvatna monografija.

Našim gostima možemo ponuditi i mnoštvo raznovrsnih kulturnih zbivanja na otvorenom (npr. glazbene rock- i jazz-spektakle, koncerte klasične glazbe, neformalne predstave itd.), a kulturnu ponudu grada obogaćuju i programi brojnih udruga mladih glazbenika, likovnih, scenskih i književnih stvaralaca, programi kulture trinaest nacionalnih manjina i etničkih zajednica, brojnih društava prijateljstava i dvadesetak mjesnih odbora. Organiziranje koncerata, Street Art Festivala, i likovnih izložbi nadopunjuje se brojnim multimedijalnim programima.

Veliko gradilište

No, last but not least riječka kultura postaje veliko gradilište: u tvorničkom kompleksu bivšega Rikarda Benčića uskoro će se (sljedećih godina) smjestiti jezgra barem jedne ustanove kulture. Posao nesagledivih razmjera, no, izvan sumnje, vrijedan truda i energije. Tvornički T kompleks, etapu po etapu — tek smo, naime, na izradi projektnog zadatka — uskoro bi trebao postati Muzej moderne i suvremene umjetnosti, po već uhodanom muzeološkom trendu u svijetu. U skladu s tim su i naše želje; da tvornički H objekt postane možda sjedište Gradske knjižnice i još mnogo toga... U okviru industrijske baštine trebalo bi nastaviti već započetu valorizaciju Vodovodne ulice, u kojoj je ove godine smješten dio Državnog povijesnog arhiva, a u klancu Rječine prirodni i kulturni rezervat. Ukratko — grad Rijeka ima priliku za radikalni zaokret u tretmanu vlastite baštine povezivanjem poslovnih i kulturnih centara.

Predstoji nam revitalizacija Trsatske gradine — frankopanskog kaštela. Slojevit elaborat cijelog kompleksa Gradine sadržavat će istraživanja, dokumente, rekonstrukcije i konzerviranja, a trebao bi biti završen za tri do pet godina, ovisno o novcu i fazama istraživanja. Inicijalni program za pripremu arheoloških iskapanja i konzervatorskih radova sačinila je Uprava za zaštitu kulturne baštine, a jedan od najvećih zahvata na Gradini mogao bi biti iskopavanje i istraživanje stambenog dijela u kojem su u 16. ili 17. stoljeću živjeli trsatski kapetani. Zanimljivo je, naime, da se točna godina gradnje Kaštela ne zna, a prvi se put spominje u Vinodolskom zakoniku.

Planiramo u idućim godinama nastaviti radove na zaštiti spomeničke baštine na grobljima Kozala i Trsat, uređenju Municipijskog trga, uključujući i Dominikanski samostan, sudjelovati u valorizaciji i sufinancirati dovršenje arheoloških istraživanja restauracije i konzervacije rimskih mozaika koje smo već pronašli u Starom gradu i dr.

Kako tema Kultura u Rijeci još itekako traje ovdje i sada — Odjel zapravo i nema pravog promatračkog odmaka za neki završni komentar jer često i sami vrlo aktivno sudjelujemo u rješavanju ili organizaciji kulturnih programa. U kojoj smo mjeri dosada uspjeli nešto napraviti i, naposljetku, vidimo li svjetlo na izlasku iz tunela, mogu reći samo Riječani, a to od njih i očekujemo.

Branka Renko Silov, pročelnica Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke