Šibensko-kninska županija

Štićenici svetog Mihovila

Djelatnost najstarije kulturne udruge na prostoru što ga danas zatvaraju granice šibensko-kninske županije osjetila se već zarana, prije punih stotinu i dvadeset godina. U spomenknjizi Matica hrvatska 1842-1892 pod naslovom Povjerenici Matice hrvatske od godine 1876. do uključivo godine 1891. spominju se povjerenici MH u Šibeniku (počevši od godine 1878), Drnišu (1878), Kninu (1879), Skradinu (1880), Zatonu (1880) i Vodicama (1886). O njihovu radu i uspješnosti toga rada danas je teško govoriti, no on se zacijelo odvijao prema načelima Matice hrvatske i na terenu, preko distribucije knjiga i rada u čitaonicama, budio, njegovao i razvijao nacionalnu svijest, kulturu i hrvatski jezik.

Poznato je da su i tridesetih godina u Šibeniku djelovali članovi Matice hrvatske, među kojima je, primjerice bio i pokojni Vinko Nikolić.

Ogranak u Šibeniku osniva se 1962, a u osvit hrvatskog proljeća i u Drnišu.

Naravno, gašenjem proljeća MH biva zabranjena, a njezini istaknutiji članovi na različite načine šikanirani.

U zoru neovisne domovine — 1990. — obnavlja se Matičin rad u Šibeniku, a ubrzo potom niču i ogranci u Drnišu, Primoštenu, Skradinu, Kninu. S vremenom, rad udruga u Vodicama i Drnišu zamire, pa treba uznastojati oživjeti njegovo djelovanje. Predsjednici ovih udruga jesu: u Šibeniku — Marko Menđušić, u Kninu — fra Frano Milanović-Litre, u Primoštenu — Josip Luketa te u Skradinu — Višnja Brajnović.

Rad ogranaka itekako se osjeća, u izdavaštvu, različitim aktualnim predavanjima, izložbama radova članstva te osnutku i radu knjižnica, posebice u gradovima i mjestima gdje je Matica jedini nositelj kulturnog života, gdje nema muzeja, galerija ili kazališta.

Djelatnost Matice u Šibeniku

Matica hrvatska u Šibeniku, u okviru djelatnosti koja se odvija u devet odjela s ukupno 186 članova, stalnim angažmanom i povremenim javnim priredbama nazočna je u kulturnom životu grada Šibenika, ali i na prostoru županije, pa i šire. Izdaju se i predstavljaju knjige, organiziraju predavanja, tribine, večeri poezije, književne večeri, izložbe...

Od zapaženijih događanja dobro je istaknuti organizaciju znanstvenog skupa Vinko Nikolić — 85 godina, iz 1997, u suradnji s Gradskom knjižnicom Juraj Šižgorić, na kojem je sudjelovalo trinaest autora, među kojima i akademici Dubravko Jelčić i Miroslav Šicel, a sve u povodu 155. obljetnice utemeljenja i djelovanja MH.

Valja spomenuti i predavanje Zlatibora Prgina, u organizaciji ekološkog odjela Matice, Snjegovi Kilimandžara, o ekspediciji Planinarskog društva Sv. Mihovil iz Šibenika. Predavanje Stari šibenski kodeks iz 11. stoljeća, Liber sequentiarum održao je muzikolog dr. Miho Demović, regens chori zagrebačke katedrale, a u organizaciji Matičina glazbenog odjela.

Održavaju se i književne večeri, među kojima je zanimljiva ona Ljubavnih pjesama u povodu Dana sv. Valentina, koju svake godine Klub pisaca šibenske MH priređuje svojim sugrađanima, pri čemu pjesnici recitiraju vlastitu ljubavnu poeziju po osobnom izboru. Tu su i večeri Duhovnih pjesama, od kojih je prva održana u povodu sedamstote obljetnice šibenske biskupije i imenovanja Šibenika gradom.

Od predstavljanja knjiga važno je spomenuti ono održano za vrijeme uzbuna, koje je i unatoč tome bilo odlično posjećeno. Riječ je o knjizi I. Livakovića, naslovljenoj prema čuvenom Obadva, obadva.

Godine 1999. predstavljen je i Šepurinski zbornik, zbornik radova o prošlosti Šepurine, mjesta na otoku Prviću iz šibenskog arhipelaga. Prigodno su šepurinski pučki pjevači na starinski klapski način izveli nekoliko drevnih prvićkih napjeva.

Spomenimo i javnu tribinu pod naslovom Talijanski koncentracijski logori u 2. svjetskom ratu, kao i promociju knjižice Kamen u imenu Šibenika, Vjekoslava Kulaša u izdanju Matice hrvatske u Šibeniku.

Početkom rujna 1999. predstavljena je Novelistika Vjekoslava Kaleba Ante Batinice, također u Matičinu izdanju, o kojoj su u Kalebovu rodnom Tisnu, te Šibeniku, a sljedeće godine i u Zadru, govorili sam autor i Marko Menđušić.

Nove tendencije

Već godinama Matica hrvatska u Šibeniku pokušava objaviti časopis sličan onima koje ima većina udruga Matice — časopis koji bi objedinio sve ono što se događa na kulturnom polju našega prostora, valorizirajući pritom povijest, književnost, umjetnost, gospodarstvo, uloge pojedinih osoba, politička pitanja. Taj bi časopis, dakle, tematski u prvom redu bio vezan uz proučavanje prošlosti ovog područja i za promicanje vrijednosti s područja književnosti, povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije, muzikologije, gospodarstva, ali ne ograničen na usko lokalne okvire.

Planira se također i nadalje promicati izdavačku djelatnost, organizirati predstavljanja knjiga, predavanja i tribine, kao i književne večeri te izložbene djelatnosti i predstavljanje udruga Matice hrvatske.

Knin — srednjovjekovni i stamen

Matica hrvatska u Kninu osnovana je 1996. Rad i djelatnost započinje tiskanjem kalendara za 1997, pod naslovom Knin u slici i riječi. Od važnijih manifestacija može se istaknuti predavanje dr. Aničića iz Zadra o temi Srednjovjekovni značaj Knina, kao i organizacije raznih izložbi: slikara Željka Bubala, Antona Bauera, Stanislava Bavčevića i Joška Rupnika, kao i tematske izložbe slika likovnog odjela iz MH u Šibeniku, izložba autora iz Vranjica te ona pod naslovom Djeca gradu Kninu.

Održana su i brojna predavanja, primjerice ono o jeziku Dubravka Jelčića i M. Moguša, te ono naslovljeno Uporaba hrvatskog jezika Stjepana Babića.

Matica u Kninu nakladnik je raznih pjesničkih zbirki: Ante Nadomira Tadića Šutre, Nikole Šimića ili Zorana Sove.

I budući planovi zasnivaju se na izdavačkoj djelatnosti, ali i na inim kulturnim manifestacijama.

Skradin — ljubitelj glazbe

Izvješće o radu i planovima djelovanja udruge MH u Skradinu započinjemo koncertom muškoga pjevačkog zbora Brodosplit u skradinskoj Gospinoj prvostolnici, održanom 1999. u povodu četiristote obljetnice smrti Bartola Kašića.

Skradinska matica priredila je i nekoliko predavanja uz obljetnicu smrti poznatoga renesansnog umjetnika — Jurja Čulinovića, predstavnika venecijanske likovne škole.

Ova je Matica osobito naklonjena glazbi. Za prošlogodišnji jubilarni dvadeseti susret dalmatinskih klapa otvorila je i desetodnevnu izložbu akademskog slikara Harija Ivančića, a ove godine u istoj prigodi klapske smotre — izložbu Zlatka Kesera. Prošlog Božića organizirala je koncert duhovnih pjesama u izvedbi klapa Bonaca i Skradinke, a i tijekom ljeta 2000. nekoliko koncerata ozbiljne glazbe, među kojima su osobito zapaženi nastupi solista iz splitskoga HNK na flauti i harfi.

Skradinska Matica već neko vrijeme intenzivno radi na ostvarenju realizacije projekta tiskanja brošure prof. Ivice Sumića o Bijelim Hrvatima slavnikovcima u Istočnoj Češkoj, a obavila je i sve predradnje za objavljivanje Statuta grada Skradina iz 14. stoljeća, koji je s latinskog na hrvatski preveo Ante Birini iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU.

Matica je uključena i u projekt tiskanja arheološkog vodiča rimske Scardone Ivana Pedišića, a uskoro će sudjelovati, u suradnji s Hrvatskim studijima, MH iz Šibenika i šibenskom gradskom knjižnicom, u radu znanstvenog simpozija koji će se održati u Skradinu i u franjevačkom samostanu na otočiću Visovcu u Nacionalnom parku Krka, prigodom četiristote obljetnice rođenja skradinskoga biskupa Pavla Posilovića, autora dviju moralno-didaktičkih knjiga.

Primošten — baština i užance

Matica hrvatska u Primoštenu, ove je godine uz promociju zbirke pjesama Vinke Modaković, organizatorica Primoštenskog kulturnog ljeta, u sklopu kojeg je predstavljen rad likovne galerije, i to postavom četiri skupne izložbe zagrebačkih autora. Glavni događaj bila je izložba More, ljudi, obala koja je proslavila trideset godina postojanja.

Početkom kolovoza organizirane su i tradicionalne Primoštenske užance, sa svraćanjem pozornosti i pogleda na autohtonu baštinu, obrte i način života naših starih, no ne da bismo se vratili u prošlost, nego da vrednote koje su resile stare Primoštence postanu naše vlastite.

Katarina Marić