Geometrija Bauhausa

Geometrija Bauhausa

Bez obzira na namjere autora koje želi postići ovom serijom fotografija, riječ je o opširnoj verziji, dok bi vjerojatno cjelokupni dojam projekta (a i svakog djela pojedinačno) u manjem opsegu djelovao snažnije

Ako ste se ovih dana šetali po središtu Zagreba, vjerojatno ste zapazili dojmljive crno-bijele plakate, na kojima se nalazi fotografija zagrebačkoga fotografa Damira Hoyke (riječ je o fotografiji Sat). Spomenuta fotografija dio je serije Atomystica (2000) kojom se autor ovaj mjesec predstavio u Muzeju Mimara. Fotograf, poznat široj publici, ovaj put želio je prikazati vlastiti ozbiljniji pristup odabranoj tematici i umjetničkom mediju. Bez obzira na namjere autora koje želi postići ovom serijom fotografija, riječ je o opširnoj verziji, dok bi vjerojatno cjelokupni dojam projekta (a i svakog djela pojedinačno) u manjem opsegu djelovao snažnije.

Apstraktne fotografske slike prepoznatljive geometričnosti mogu se nazvati zrelom realizacijom ideje o jednostavnom i jednom koje multiplikacijom razvija vlastiti život i transformira se u niz mogućnosti. Estetski i morfološki Hoykine slike naime u sebi sadržavaju dio memorije geometrije Bauhausa, našega Exata ili možda Vasarelyjeva op-arta.

Istraživanje različitih mogućnosti forme u radovima naslova Intuicija, Voda, Litica, Bijes, Pokrenuta emocija, Otvaranje prostora dobiva smisao koji mu je odredio autor — posluživši se finim prijelazom na analogiju između čiste geometrične razvedene forme i asosijacije na stvarne materijalne i nematerijalne, duhovne fenomene. Univerzalni odnos jedno-mnoštvo, crno-bijelo, svaki posebice, postao je protagonist njegovih fotografskih slika.

Autor se poslužio kreiranjem pravilnih formi u traženju prirodnog i univerzalnog, dok se obrnuti proces od njegova bavi pronalaženjem geometrijskog oblika u organičkom. Tehničko vladanje medijem i perfekcionizam bijelih formi na crnoj pozadini i obratno može se shvatiti i kao sredstvo za preispitivanje vlastitog doživljaja i viđenja svijeta. Intuitivno ga je ilustrirao ovim fotografskim ciklusom.

Iva Brezovečki-Biđin