Zanimljiv osvrt na prošlost

Kotar Novi Marof: pabirci iz knjige Vinka Sabljara, urednici Marija Benčik, Stjepan Hajduk i Ivan Rabuzin, Matica hrvatska Novi Marof i Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, Novi Marof, 2000.

U Zagrebu je 1866. izišao Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hčrvatske i Slavonije urednika Vinka Sabljara. Abecednim redom tu su popisana naseljena hrvatska mjesta u tadašnjoj monarhiji s detaljnim podacima: političko, crkveno i poštansko razdieljenje, broj kuća i stanovnika, broj škola, učitelja i učenika, zemljišne površine, prirodna bogatstva. Da je knjiga prvobitno bila zamišljena opširnije no što je otiskana, čitamo u »Književniku« iz 1864. u kojem je objavljen Izvadak iz Sabljarova djela u rukopisu. U bilješci pod tekstom Franjo Rački piše o vrijednosti djela na kojem je Sabljar radio još od 1850: »Mjestopis obsiže cielu Hrvatsku i Slavoniju, gradjansku i vojničku, te ćeš u njem naći svako mjestance. Prem je on, rekli bismo, namienjen više praktičnoj nego li znanstvenoj porabi, sadržaje ipak sve, štogod izobražena čovjeka o kojemu mjestu u našoj domovini zanimati može.« Zbog financijskih neprilika i vremena koje bi tako koncipirano djelo iziskivalo autor se odlučio na objavu bitno skraćena teksta, s dodatkom opisa mjesta Dalmacije i Istre.

Iz tako priređena izdanja, objavljena 1866, urednici knjige koju predstavljamo izdvojili su teritorijalne jedinice obuhvaćene nekadašnjim kotarom, odnosno općinom i gradom Novi Marof. Slijedi tekst Stjepana Hajduka Kotar Novi Marof u Sabljarovu »Miestopisnom riečniku« koji pokazuje što sve možemo iščitati iz tadašnjeg opisa kotara. Od mnoštva podataka spomenimo samo jedan: tadašnje naselje brojalo je svega devet kuća i devetnaest stanovnika.

Sabljar je mnoge podatke opisao kraticama (primjerice md. za muški djaci, ili st. za stanovnik i sl.). Sve su one u novomarofskom izdanju, radi lakšeg čitanja, razriješene, doduše uz mnoštvo intervencija, pa se potkrao i pokoji propust. Ovako zapisana povijest, koja na petnaestak stranica opisuje stotinjak teritorijalnih jedinica, obogaćena je slikovnom građom, fotografijama i crtežima novomarofskoga kraja, a priložena je i vrlo lijepa Kilometrička karta kotara Novomarofskoga u županiji Varaždinskoj, načinjena 1909.

Osim spomenutoga, u knjizi pronalazimo preslike nekoliko stranica Sabljarove knjige, a prepisan je i njegov predgovor. Šteta što nije sačuvan izvorni redoslijed ovih sadržaja. Preslikana su i tri izvorna zapisa (Novi Marof, Gornja Rijeka, Varaždinske Toplice), ali nisu navedene stranice originala.

Vrijednost je ovog izdanja u tome što će čitatelje podsjetiti na iznimno važno Sabljarovo djelo.

Kratak je to i zanimljiv, mjestimice nedovoljno osmišljen, osvrt na prošlost zavičaja novomarofskoga.

Vesna Zednik