X-Men

X-Men

Ove nas godine Hollywood doista zasipa blockbusterima pa je tako sljedeći na redu X-Men, koji će se u kinima pojaviti 2. studenoga. Već se prema naslovu može zaključiti da je riječ o još jednoj ekranizaciji (istoimenoga) popularnog stripa, miljeu u kojem je Hollywood devedesetih pronašao novu zlatnu koku. Batman, Blade, Spawn, samo su neki od stripovskih junaka koji su završili na velikom platnu, a uz zgotovljene X-Men u pripremi su i Spiderman, The Fantastic Four, Iron Man, Black Panther, zatim novi nastavci Batmana i Bladea itd. Režiju fantastične akcijske drame X-Men potpisuje mladi Bryan Singer, koji se proslavio sjajnim trilerom Privedite osumnjičene, nakon čega je režirao i podcijenjenog Savršenog učenika. Odmah je bilo jasno da priča o superjunacima neće biti uobičajeni holivudski spektakl nakrcan specijalnim efektima i bez previše smisla, a gledatelj se u to uvjerava već na samom početku filma, u prizoru koji se odvija ni manje ni više nego u nacističkom koncentracionom logoru u Auschwitzu u vrijeme Drugoga svjetskog rata! Tu upoznajemo mladog Židova koji će poslije postati glavni mutant-negativac, ali taj prizor govori i o srži Singerova pristupa čitavoj ideji o postojanju ljudi-mutanata. Oni nisu samo loši i dobri momci (i djevojke) s natprirodnim moćima već i mitološko-metaforička bića koja govore o ljudskim (ne)moralnim predrasudama i strahovima od nepoznatoga, drukčijeg, stranog. U isto je vrijeme to dakako i veliki filmski spektakl nabijen akcijom i specijalnim efektima, superjunacima i klasičnoj borbi dobra i zla. Na taj je način Singer pametno pomirio obje kategorije gledatelja: one sklone dramskim elementima i sadržaju i one koji se žele dobro zabaviti uz holivudski sjaj. Američka i britanska kritika zamjerila je Singeru — i s tim se u potpunosti treba složiti — da njegov film ipak malo previše ostavlja dojam uvoda u serijal X-Men. I doista, nakon odgledana filma u kojem su likovi, njihovi odnosi i događaji tek zacrtani, jasno je da je ovo tek pilot-epizoda nečega što će postati novi unosni holivudski serijal, ali isto tako treba biti objektivan i reći da će to malo koji gledatelj zamjeriti Singeru. S pravom.

Svemirski kauboji

Tjedan ranije u kina će publiku novim filmom Svemirski kauboji (Space Cowboys) mamiti jedan od posljednjih pravih američkih filmskih junaka Clint Eastwood. Iako je često utjelovljavao čvrste muške junake, Eastwood nikada nije skrivao svoje godine i bore na licu da bi u Svemirskim kaubojima otišao i korak dalje. Taj mitološki filmski junak — koji je čak i u svemiru ostao kauboj — pretvorio je priču o četiri bivša vojna pilota koji pod stare dane lete u svemir kako bi spasili Zemlju od pada satelita iz šezdesetih u duhovitu autoparodiju filmske ikone koja nikada nije dovoljno stara da bi bila junak. Film se u tom kontekstu može shvatiti i kao oda staroj holivudskoj gardi (uz Eastwooda tu su i Tommy Lee Jones, Donald Sutherland i James Garner), koja poručuje da se na njih itekako još može računati. Zanimljivo je da je britanski Empire u recenziji filma optužio Eastwooda da ne zna stariti dostojanstveno, što je poprilična besmislica. Eastwood je jedna od rijetkih holivudskih zvijezda i legendi čija taština nikada nije bila u prvom planu, što ovim filmom samo potvrđuje. U prvom dijelu to je vrlo duhovito autoironično podrugivanje mačističkom filmskom nasljeđu, dok se drugi dio nespretno i bezidejno pretvara u nategnutu hladnoratovsku završnicu. Ipak, film ostaje simpatična posveta oldtajmerovskom heroizmu.

Stjepan Hundić