Umjetnici za ratnike

Umjetnici za ratnike

Zanimljivost je izložbe što su pojedini umjetnici i unutar svojih preokupacija učinili neke pomake. Najveće je iznenađenje crtež u boji Zlatka Kauzlarića Atača

Imenom nenadmašnoga srednjovjekovnog spjeva svetoga Franje Asiškoga, Pjesma stvorova, naslovljena je ovih dana i izložba u Galeriji Šovagović, a okuplja dvadesetak eminentnih likovnih umjetnika, uglavnom profesora s triju likovnih akademija: zagrebačke, splitske i širokobriješke. Na izložbi su djela nastala ovoga ljeta u likovnoj koloniji Biston, nedaleko od Makarske, gdje su se umjetnici iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine sastali već treći put.

Po mnogočemu to je posebna umjetnička kolonija, a i djela nastala u njoj možemo smatrati posebnima. Osnovali su je veterani Domovinskog rata Makarskoga primorja, njihova Udruga, ne bi li se odužili likovnim umjetnicima koji su im za rata zdušno pomagali velikodušnim donacijama, a i da bi produbili prijateljstvo. Kao što to obično biva u kolonijama, i ovdje se družilo, pratio rad umjetnika, sklapala su se poznanstva i prijateljstva, a sve to u idiličnom ambijentu Baške Vode — s Biokovom iza leđa i morem pred očima. Idealno zamišljeno i idealno provedeno — osobito kad znamo da i to ide u liječenje ratnih duševnih rana.

Pomoć braniteljima

Djela umjetnika nastala na okupljanju pripadaju Udruzi koja je osnovala koloniju. Ona će ih ponuditi na prodaju, a dobiven novac namijenjen je članovima Udruge, njihovoj djeci i djeci poginulih ratnika. Sprega ratnika i umjetnika, prema tome, ima materijalnu osnovu, ali je, po svemu sudeći, mnogo važnija i dublja duhovna dimenzija te sprege, o čemu su na otvaranju izložbe, 4. listopada, govorili Alan Bašić, dopredsjednik Udruge makarskih veterana, i Slaven Turić, koordinator umjetničke kolonije Biston. Izložbu je otvorio dekan zagrebačke Akademije Stjepan Gračan i voditeljica galerije Maja Šovagović.

Izložena djela izbor su od dvjestotinjak umjetnina. Spomenemo li samo imena izlagača, mahom profesora likovnih akademija, jasno će nam biti da je riječ o revijalnom sastavu recentnih djela prominentnih hrvatskih autora. Među njima je Đ uro Seder, Miroslav Šutej, Dubravka Babić, Josip Biffel, Kazimir Hraste, Petar Jakelić, Vasilije Josip Jordan, Zlatko Kauzlarić Atač, Ivan Krstulović, Josip Poljan, Viktor Popović, Stipe Sikirica, Ivica Šiško, Miro Vuco, Gorki Žuvela i Igor Dragičević. Djela je odabrao i u katalogu ih predstavio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić.

Zajednički naslov Pjesma stvorova povezuje različite autorske poetike. Veličanje stvaranja (i stvoritelja), poput kultne pjesme srednjovjekovnoga sveca pjesnika, bila je zajednička platforma umjetnika. To naglašava zajedništvo nastupa — gledano na izložbi — no, dakako, svako izloženo djelo živi svojim životom, jer su autori, očigledno, izdvojili svoja stilski prepoznatljiva djela, dostojna njihovih imena.

Atačevo iznenađenje

Zanimljivost je izložbe što su pojedini umjetnici i unutar svojih preokupacija učinili neke pomake. Najveće je iznenađenje crtež u boji Zlatka Kauzlarića Atača, koji je počevši od izbora motiva do njegove fiksacije na papir uveo nova pravila svoje crtačke igre, ostvarivši tako novi crtački kôd. Nakon poduljeg neizlaganja (zbog dekanske funkcije) Dubravka Babić progovorila je dramatičnom ekspresijom Krista na križu, čiji lik multiplicira, a uz nekoliko krupnih Kristovih figura, mnoštvo sitnih likova strovaljuje se u bezdan. Oslobođena crta Miroslava Šuteja ovom prigodom progovara vlastitim bićem: izvija se, gužva, osovljuje, usitnjuje i sve drugo što se s crtom može.

Gledatelje će zaustaviti i drugi visoki dometi. Primjerice, Gorki Žuvela gestualnošću stvara dojmljive strukture na ravnini platna, u kojima se red i promišljenost prožimaju sa slučajnim i nepredviđenim. Iz djela Petra Jakelića proviruju tajnoviti ženski likovi puni slutnje. Potaknut lokalnim krajolikom, ali ne držeći se tih boja, Đ uro Seder gradi pejzaže žestokim kolorizmom i pastoznim namazima, natojeći izraziti stanje, a ne objektivni preslik. Sugestivne isječke urbanoga mediteranskog krajolika, prožete nostalgijom, donosi Josip Biffel, a Vasilije Josip Jordan i u tradicijski dalmatinski ambijent s figurama uspijeva ugraditi metafizičku dimenziju.

Panorama vrijednosti

Spoj je realnoga i metafizičkog i djelo Igora Dragičevića, ostvareno visokim grafičkim metjerstvom. To je i odavno poznata odlika grafike Ivice Šiška, na ovoj izložbi zastupljena s jednim otiskom stiliziranoga vegetabilnog motiva. Stipe Sikirica zastupljen je kiparskim crtežom Alkara na konju, a prostorne kipove izlažu Josip Poljan, Miro Vuco i Kazimir Hraste. Mladi autori Ivan Krstulović i Viktor Popović uspješno se nose sa svojim afirmiranim kolegama.

Tako je »mala galerija velikih vrijednosti«, kako je Galeriju Šovagović nazvao Stanko Špoljarić na otvaranju, ovom izložbom predočila likovne domete ostvarene u koloniji Biston, ali dala i malu panoramu vrijednosti u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Namjera je organizatora kolonije, kako doznajemo, predstavljanje djela i drugih autora koja posjeduje, a pozvat će se i novi sudionici tako da Biston postane mulitimedijalna kolonija, što znači da će na njezinim budućim izložbama biti i djela novih likovnih praksi i novih medija.

Elena Cvetkova