U zagrljaju elektronike

U zagrljaju elektronike

Ove godine poseban je naglasak na elektronskim medijima i temi New Books — New Shops — New Jobs. Gotovo svaki četvrti izlagač osim tradicionalnih knjiga ove će godine predstaviti i digitalizirane

Šest dana u listopadu, od 18. do 23, Frankfurt će opet postati najveće svjetsko sastajalište pisaca, izdavača, novinara i dakako čitatelja, na međunarodnom sajmu knjige, multimedijskih proizvoda i komunikacije.

Do sada objavljene statistike pokazuju da se sajam opet proširio, pa se u odnosu na prošlu godinu povećao broj izlagača, kao i površina izložbenog prostora. Ove će godine na megasajmu sudjelovati 6.791 izlagač iz 106 zemalja. Očekuje se čak tristo tisuća posjetitelja, kojima će biti predstavljeni proizvodi u tiskanom i elektronskom obliku na površini od 75.358 četvornih metara. Unatoč impresivnim brojkama, čini se da su organizatori svjesni da sajam možda već prelazi poželjne dimenzije i postaje nepregledan, pa se od sljedeće godine planira njegovo sužavanje. Tako je direktor sajma Lorenzo Rudolf najavio skraćivanje sajma od 2001. godine sa šest na pet dana, kao i veću preglednost izložbenih dvorana.

Zemlja gost Poljska

Sajam bi već ove godine trebao biti odraz svih trendova u branši. Prema navodima organizatora, izlagači će u prosjeku imati sve veće štandove. Područje beletristike ove je godine doživjelo rast u broju izlagača, a u laganom su padu naslovi međunarodnih izdavača kao i područja dječje knjige i knjige za mladež. Ovogodišnja će središnja tema biti elektronika, koja bi se lako mogla pretvoriti u najvruću temu sajma, a od noviteta tu je i prvo predstavljanje stripa, koji bi se dugoročno trebao etablirati kao odvojena tematska skupina na sajmu.

Nakon prošlogodišnje Mađarske, i ove je godine pogled usmjeren prema istočnoj Europi, pa je zemlja gost ovaj put Poljska. Nakon nekih financijskih i organizacijskih problema u pripremi gostovanja Poljske ipak je sve sređeno, pa će na službenom otvorenju 17. listopada govoriti poljski ministar vanjskih poslova Wladyslaw Bartoszewski, njemački Joschka Fischer, poljski nobelovac Czeslaw Milosz i frankfurtska gradonačelnica Petra Roth.

Sve će aktivnosti u vezi s Poljskom biti u hali 3.0, a na oko 5.300 četvornih metara bit će tu središnja točka i informacijski centar za sve koji se zanimaju za poljsku književnost i kulturu. Sve će biti okupljeno pod zajedničkim naslovom Poljska kultura u ogledalu knjige, a bit će tu i fotoizložba Dvadeset godina Solidarnosti, muzički salon i izložba Stoljeće Poljske. Prošle godine uvedeni Književni cafe bit će nastavljen, a bit će održana i velika prezentacija poljskih multimedijskih izdanja i internetskih projekata. Osim nobelovaca Czeslawa Milosza i Wislawe Szymborske, u Frankfurt će stići još sedamdesetak poljskih autora. U istočnoj Europi Poljska trenutno vrijedi kao jedna od izdavački najrazvijenijih zemalja. U njoj trenutačno radi više od 1.700 izdavača, sa čak 24.000 objavljenih naslova godišnje. U istočnoj Europi naglasak je i na stručnom projektu koji se bavi globalnim strategijama izdavanja obrazovnih knjiga na lokalnim tržištima i razvoj izdavaštva za ulaz u međunarodnu zajednicu u središnjoj i istočnoj Europi, kao dio međunarodnoga programa.

Nagrada za elektronsku knjigu

Prošle godine osnovana na inicijativu Frankfurtskog sajma, Grupa 99 govorit će o rezultatima svoga rada s predstavnicima politike i medija. Prvi dan sajma, Beqë Cufaj, iz Prištine, Velimir Ćurguz s beogradskog Radija B2-92, Filip David, Miljenko Jergović, Wolfgang Petritsch i Nenad Popović raspravljat će o praktičnim uvjetima potrebnim za slobodno putovanje ideja između država bivše Jugoslavije.

Međunarodni program osim toga nudi i kraća predstavljanja Brazila, Rusije, Turske i Baskije, s gostima poput Andreja Bitova i Viktora Pelevina, kultnoga pisca mlade ruske generacije, Nuruddina Faraha i Calixte Beyale.

Ove godine poseban je naglasak stavljen na elektronske medije i temu New Books — New Shops — New Jobs. Gotovo svaki četvrti izlagač osim tradicionalnih knjiga ove će godine predstaviti i digitalizirane. Tako će Electronic Media Center raditi na novim tehnologijama izdavaštva i razvoju e-commercea, kupnje preko Interneta, u sektoru knjiga i medija, a bit će predstavljen i širok spektar novih zanimanja koja proizlaze iz nove izdavačke tehnologije te potreba na tom novom tržištu rada.

Prvi put će, 20. listopada, biti dodijeljena i Frankfurt eBook Award, iznimno visoko dotirana Frankfurtska nagrada za elektronsku knjigu. Frankfurtski sajam knjiga ovom je nagradom i već objavljenim nominacijama s jedne strane zakoračio u 21. stoljeće, a s druge i u središte kontroverze. U šest kategorija bit će dodijeljene nagrade, od kojih najviša iznosi čak sto tisuća dolara. Komitet za dodjelu nagrada rekao je da namjerava »ukazati na važnost i veliki potencijal ovog novog medija za autore, izdavače i čitateljstvo diljem svijeta«, a elektronske su knjige u širokim crtama kategorizirane kao »elektronske čitalačke naprave koje se drže u ruci ili osobna računala i laptopi s posebnim čitalačkim softwareom, dizajnirani da pruže udobno čitanje knjiga, časopisa i drugih dokumenata na ekranu.«

Novost: virtualni štandovi

Britanska debitantica Zadie Smith nominirana je u kategoriji »pretvoreno iz tiska« za roman o trima generacijama triju londonskih obitelji, pod naslovom White Teeth. U istoj je kategoriji bila i Myla Goldberg s prvim romanom Bee Season, kao i roman francuskog autora Michela Houllebecqa Extension du Domaine de la Lutte.

Druge kategorije u natjecanju uključuju originale u elektronskim knjigama i elektronske knjige pretvorene u tiskane. Tu je i nagrada od sto tisuća dolara za općenito najbolju originalnu elektronsku knjigu i nagrada za unapređenje tehnologije elektronske knjige. Ipak, otkad su kandidati objavljeni, došlo je do debata o tome što zapravo čini elektronsku knjigu, jer samo tri od deset ponuđenih naslova dolazi od izdavača koji objavljuju samo elektronske knjige, dok ostatak dolazi od tradicionalnih izdavača, uključujući i neke američke izdavačke divove.

Čini se da izdavači za ovu zbrku u pojmovima krive korporaciju Microsoft. Budući da je upravo Microsoft sponzorirao frankfurtsku nagradu za elektronsku knjigu, mnogi smatraju da se korporacija oslanja na to da će veliki izdavači raditi na tome da objavljuju što više tekstova za njezin software MS Reader, što je Microsoft zanijekao. Postoji i kontroverza oko točnih kriterija nominacija, pa se mnogi pitaju biraju li se knjige po književnim zaslugama ili samo po tehničkim predispozicijama.

Što se tiče novih medija, i ove će godine zbog velikog interesa biti održano natjecanje, koje je prošle godine zamišljeno kao jednokratno, Tematske knjižare u Internetu.

U internetsku ponudu Frankfurtskog sajma knjige uvršten je i novi portal. Osim uobičajenih internetskih usluga, ove godine nude se i eStands — elektronski štandovi, koji svaki izlagač može sam urediti. Izdavači iz cijeloga svijeta mogu svoje knjige predstaviti na virtualnim štandovima, koji će se moći pretraživati po temama, regijama ili imenima.

Autorska prava Pokemona

Od ovogodišnjih novosti na sajmu počinje i trogodišnji projekt pod naslovom Fascinacija strip. Tu će biti stvorena platforma za autore, crtače, izdavače, knjižare, agencije i ilustratore iz cijeloga svijeta. Središnja točka bit će centar za strip u hali 4.1, a u okvirnom programu bit će održana predavanja o globalnoj suradnji na autorskim pravima na primjeru Pokemona, o elektronskoj prodaji i budućnosti izdavanja stripa.

U okviru sajma, 22. studenoga bit će predana i Nagrada za mir njemačkoga knjižarstva, u vrijednosti od 25.000 maraka. Prvi put dodijeljena je 1950, a daje se osobi koja je »u velikoj mjeri svojim aktivnostima na području književnosti, znanosti i umjetnosti pridonijela ostvarivanju mirovne misli«. Nagrada, među čijim su laureatima do sada bili Max Tau, Albert Schweitzer, Ernst Bloch, Max Frisch i mnogi drugi, ove će godine biti predana alžirskoj spisateljici i prevoditeljici Assiji Djebar. Jedna od najpoznatijih sjevernoafričkih spisateljica, Assia Djebar objavljuje poeziju, romane, drame i kratke priče, producirala je dva filma, a u knjigama istražuje borbu za socijalnu emancipaciju i svijet muslimanske žene u svoj njegovoj slojevitosti te posljedice rata na ženski um.

Iva Krtalić-Muiesan