Simbol pobjede

Simbol pobjede

Prijedlog: zajednička marka Hrvatska-Japan s temom hrvatske perunike

U svijetu danas postoji utjecajna skupina ljudi koji se bave filatelijom. Zbog toga mnoge države ulažu napor da i posredovanjem filatelije promoviraju svoj identitet, a neke od njih upravo filatelijom ostvaruju i znatne prihode.

Zbog svega toga postoje dobri razlozi da se ostvari ideja zajedničke marke s Japanom. Japanska filatelija označava danas sam vrh svjetske filatelije ponajprije zahvaljujući ljepoti japanskih maraka. Od starih japanskih maraka u kategoriji klasike do naših dana japanske marke odlikuju se prepoznatljivim izgledom ujednačene kvalitete dizajna. Upravo takva prepoznatljivost izdvaja te marke od svih ostalih u svijetu, a jedna od karakteristika odnosi se i na posebnu tematiku flore, krajolika i nacionalnih parkova. Tako se i na primjeru izdavanja maraka ogleda i posebna filozofija Japanaca u odnosu čovjeka i prirode.

Trešnje na markama

Japanci su među prvima u svijetu — uz Amerikance — izdali serije maraka s temom nacionalnih parkova ili krajolika. Tako se na primjer sveto brdo Fuji pojavljuje na dvije marke iz 1922, a ponavlja se na marci iz 1930, pa 1937. godine te 1942/45/46/47. U izdanjima iz 1937/40, uz parkove i krajolike, pojavljuje se na marci i prvi cvijet, i to trešnje. (Trešnjin cvijet u Japanu simbolizira prolaznost ljudskoga života: u rano proljeće procvate punim sjajem, dođu prve jače kiše i njega više nema.) Posebno je na cijeni marka s trešnjinim cvijetom iz 1946/47/48. vrijednosti nominale od 100 jena. Slijede redovita izdanja maraka: veća serija iz 1966/69, vrijednosti od 1-500 jena s više cvjetnih priloga: hortenzije, krizanteme, glicinije i dr.

Godine 1951. izlaze marke s temom krizanteme, a 1952. marka Crvenog križa s ljiljanom. Godine 1960. izašla je prva cjelovita serija japanske flore s brojnim vrstama cvijeća: japanskoga božura, badema, japanske trešnje, kamelije, japanske perunike, encijana, kamelije, krizanteme i dr.

Izdanja serija s temom japanskih nacionalnih parkova počinju 1936. (Fuji-Hacone) i traju sve do naših dana. Posebno je intenzivno razdoblje objavljivanja te tematike od 1936. do 1975, pa i nešto dulje.

Irisi na markama

Za naš prijedlog zajedničke marke s Japanom od posebna interesa mogu biti japanske marke s temom perunike. Jedna od prvih, ali i danas i velike filatelističke vrijednosti, odnosi se na marku s temom Iris Kaempheri iz 1951. god. tada nominalne vrijednosti 500 jena. Slijedi ista vrsta perunike prikazana na marci iz prve velike serije jap. flore iz 1960. god. nominalne vrijednosti 10 jena. Jedna od do sada najljepših s tom temom odnosi se na marku i blok izdane u prigodi EXPO iz 1970. godine u Osaki također s perunikom — Iris Kaempheri nominalne vrijednosti 50 jena.

U novijim izdanjima perunika se rjeđe pojavljuje: izdanje iz 1991. zapravo je veliki blok cvjetnog sadržaja, gdje se među 46 različitih cvjetova pojavljuje i perunika te plavi iris iz 1944.

Ovaj kratki osvrt na neke japanske filatelističke zanimljivosti u području flore, krajolika i nacionalnih parkova dovoljan je za potvrdu vrijednosti koja bi se mogla ostvariti u prilog promicanja hrvatske filatelije u svijetu. I to izdavanjem zajedničke marke Japan/Hrvatska s temom hrvatske perunike kao reprezentanta petnaestak perunika koje prirodno ili duboko udomaćene rastu na području Hrvatske.

Vrtovi perunike u Kijotu i Tokiju

Brojni dodatni razlozi govore u prilog ostvarenja te zamisli. Japanci kažu da je to prvi put da je neki cvijet druge zemlje predstavljen u njih. Ta promocija dobiva na značenju i činjenicom da je bila dio svečanosti dana Hrvatske u doba velike svjetske izložbe Japan, Flora 2000 pripremane sedam godina. Izložba nakon zatvaranja 18. rujna 2000. i uz male preinake prerasta u međunarodni park prirode u sastavu regije Kansai, najjače regije za prosperitet Japana, koja će imati vodeću ulogu u politici, kulturi, gospodarstvu i međunarodnoj razmjeni.

Cvijet perunike u Japanu je simbol pobjede. Slijedom toga u zagrebačkom gradu prijatelju Kijotu među brojnim svjetski poznatim vrtovima (njih četrdesetak) postoji vrt Heian Jingu Shrine iz 1100. godine u kojem je glavni cvijet perunika. Takav noviji vrt postoji i u Tokiju. To je vrt Meiji Jingu iz 1912/1914. koji je podigao car Meiji, a u njemu je upravo carskom rukom oblikovan poseban vrt perunika. Na ulazu u taj vrt, za koji treba platiti i posebnu ulaznicu, možete upotrijebiti poseban žig sa slikom carskih perunika.

Evo dovoljno razloga da učinimo svaki napor u vrijeme koje nam može biti sklono u promicanje hrvatske filatelije. To je ujedno dobra prigoda da se i posredovanjem filatelije svijetu obznani cvjetni simbol ljepota naše zemlje osnažen japanskim poimanjem odnosa čovjeka i prirode.

Dragutin Kiš