Promicatelji narodnog i kulturnog identiteta

Promicatelji narodnog i kulturnog identiteta

Ličko-senjska županija, koju predstavljamo u ovom broju, diči se sa četiri ogranka: Gospićem, Otočcem, Novaljom i Senjom. U nastavku donosimo kratke prikaze njihovih akcija.

Gospić — ponosni domoljub

Počeci Matice hrvatske u Gospiću sežu u davnu 1843. godinu. Članovima su joj tada, uz gospićke poljodjelce, trgovce, učitelje, svećenike, službenike i saborske zastupnike, također i istaknute ličnosti hrvatske kulture i umjetnosti, kao što su filolog Koloman Rac, botaničar Valentin Vale Vouk, književnici Milan Ogrizović i Jagoda Truhelka.

Nakon Drugoga svjetskog rata rad Matice u Gospiću privremeno zamire, a obnavlja se 27. studenog 1966. i traje u izrazito plodnu radu do 31. prosinca 1971, kada je pod pritiskom tadašnjih političkih struktura bio zabranjen. U te četiri godine, zalaganjem svih članova, a poglavito Matičina tajnika Julija Derossija, taj je Matičin ogranak organizirao niz kulturološko-umjetničkih manifestacija. Objavljeno je pet knjiga s ličkom tematikom te postavljeno pet spomenploča hrvatskim umjetnicima, književnicima i slikarima koji su živjeli i djelovali u Gospiću i Lici — Juri Turiću, Josipu Draženoviću, Bude Budisavljeviću, Vjenceslavu Novaku i Miroslavu Kraljeviću, a usto su predavanja i književne večeri održavale veličine poput, primjerice, Ljudevita Jonkea, Matka Peića, Bore Pavlovića ili Dragutina Tadijanovića.

Novo predsjedništvo

To plodno razdoblje Matice u Gospiću nasilno je prekinuto, a njezini istaknuti članovi, među njima i Ante Rukavina, privođeni na saslušanja, prozivani i sumnjičeni. Rukavina je 1990. godine, dakle među prvima u Hrvatskoj, organizirao obnoviteljsku skupštinu Ogranka, a nakon njegove tragične smrti 29. siječnja 1994. izabrano je na izbornoj skupštini novo predsjedništvo, koje je osnovnu svrhu Matice — promicanje narodnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda, na svim područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, izvršavalo prema svojim i općim, objektivnim i subjektivnim mogućnostima.

Prva zadaća novoizabranog predsjedništva bilo je osiguranje prostora i opreme za rad, što je i ostvareno zahvaljujući razumijevanju i pomoći struktura uprave Ličko-senjske županije i Grada Gospića, ali i Gimnazije i Strukovne škole i Osnovne škole u Gospiću. Fond za stambeno-komunalne poslove Matici je ustupio prostorije, a ostala oprema, osim pokućstva, nabavljena je vlastitim novcem.

Djelovanje

Osnovno djelovanje Matice ostvaruje se u javnoj, kulturnoj i izdavačkoj djelatnosti. Već 7. srpnja 1994, u tijeku Domovinskog rata, u Domu Pučkog sveučilišta dr. Ante Starčevića, održana je književna večer Vinka Nikolića, koji je govorio o književnosti hrvatske dijaspore i o hrvatskom književniku Mili Budaku.

I svih ovih godina gospićki ogranak uporno i sustavno promiče narodni i kulturni identitet svoga naroda. Stoga je 8. lipnja 1996. na Glavnoj skupštini Glavni odbor Matice hrvatske dodijelio Zlatnu povelju Ogranku u Gospiću — za uloženi trud u skupljanju građe te izdavanje knjige Gospićki spomen-zbornik, čiji je urednik ujedno i predsjednik MH Gospić — Ranko Šimić. Iste godine, 22. srpnja, Gradsko vijeće Grada Gospića dodijelilo je priznanje s plaketom — Ogranku Matice hrvatske Gospić, za sveukupan rad i kulturno-izdavački doprinos tijekom Domovinskog rata.

Godina 1997. protekla je u znaku 155. godišnjice Matice hrvatske te su održane svečanosti njezina obilježavanja, kao i onog 154. godišnjice djelovanja Matice u Gospiću. Svečanost je održana u Pučkom sveučilištu, gdje je pred poprsje Oca Domovine u predvorju položen spomenvijenac, a zatim otvorena izložba portreta-fotografija dvadeset i jednog dosadašnjeg predsjednika Matice.

Inače, od zanimljivijih, a i posjećenijih predavanja svakako treba izdvojiti ono O današnjem književnom jeziku, a u povodu tridesete godišnjice Deklaracije o hrvatskom jeziku, koje je 15. prosinca 1997. održao književnik Tomislav Ladan.

Od važnijih zbivanja u organizaciji MH Gospić ove godine bitno je istaknuti održano primanje u čast prvoga biskupa biskupije gospićko-senjske, dr. Mile Bogovića, na kojem se razgovaralo o sadašnjem i proteklom kulturnom djelovanju na području Gospića i Like.

U javnu, kulturnu i domoljubnu djelatnost Matice hrvatske u Gospiću treba ubrojiti i naglasiti osnivačke skupštine podružnica u Perušiću i Karlobagu te Korenici i Udbini, a tu svoju, svakako vrlo bogatu djelatnost, Matičin će ogranak obnavljati i pronositi i nadalje, u budućnosti.

Senj — nositelj povijesne i kulturne tradicije

Osnovni je sadržaj poslova i djelatnosti MH Senj promicanje narodnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda na svim područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Matica u Senju danas broji osamdesetak redovitih članova, a na posljednjoj izbornoj skupštini potvrđen je mandat predsjednika Ante Vrhovca.

Od obnavljanja 6. listopada 1990. Udruga aktivno sudjeluje u svim kulturnim manifestacijama u gradu, promovirajući poznate hrvatske književnike njihovim djelima, kao i domaće anonimne stvaraoce, dajući im poticaj za budući rad.

Nakladnička djelatnost aktivirana je izdavanjem zbirke pjesama Milana Krmpotića Gorčina jabuke 1992, a mogu se još spomenuti i izdanja pjesama Ante Žarkova Klupa ozad kurtinice, te Krešimira Stanišića U pasaju. Udruga je izdala i dva kalendara: Znakoviti Senjani i Crkve grada Senja. Do kraja 2000. u planu je objava knjige pjesama Ljudevita Ostermana-Lude i Mile Butkovića-Podgorca. Vrhunac nakladničke djelatnosti bit će dosegnut monografijom grada Senja, za koju su pripreme već u tijeku.

Grad tiska

Svake godine u svibnju MH u Senju organizira simpozij grafičara Blaž Baromiću spomen na Senjski glagoljski misal, prvu hrvatsku knjigu tiskanu na hrvatskom tlu za koju znamo tko ju je tiskao, kada se to i gdje dogodilo. U svibnju 2001. održat će se već peti simpozij, koji već tradicionalno okuplja djelatnike eminentnih hrvatskih tiskarskih kuća te najpoznatije stručnjake s Grafičkog fakulteta u Zagrebu. Uz simpozij održava se i izložba grafičkih radova, odnosno tiskarskih proizvoda koje ocjenjuju svi nazočni sudionici. Najbolja knjiga dobiva nagradu Blaž Baromić— skulpturu, rad akademskoga slikara Damira Mataušića, a ta bi nagrada trebala postati sinonim vrhunskog dostignuća i kvalitete u tiskarskoj industriji.

Rad Udruge važan je čimbenik u gradu — u onom njegovu dijelu koji želi održati tradiciju tijekom povijesti i kulture kojom Senj oduvijek odiše.

Novalja — aktivnosti s kamenjara

Matica hrvatska Novalja, čiji je predsjednik Dražen Peranić, danas broji trideset šest članova, a djelatnost joj je usmjerena na nekoliko različitih područja: izdavanje knjiga, organizaciju umjetničkih, znanstvenih i stručnih predavanja, izložbi, tribina i skupova, poticanje osnivanja knjižnice i pomaganje umjetnika.

Osnovni naglasak novaljska Matica daje izdavaštvu, pri čemu je u protekle tri godine izdano ukupno osam knjiga. Između ostalih, tu su i monografija o novaljskom slikaru Ivanu Palčiću, autora Antuna Travirka, koja je 1998. nagrađena Zlatnom poveljom Matice hrvatske, te Rimski vodovod u Novalji — knjiga o otkriću i karakteristikama ovog spomenika jedinstvenog u svijetu, skupine autora: A. Bonefačić, Adriana Škunca, Aleksij Škunca.

Do kraja 2000. i u prvom kvartalu 2001. u planu je izdavanje još dvije knjige — zbirke izabranih pjesama Ante Dabe i Fonologija čakavskih narječja otoka Paga Silvane Vranić.

Matica hrvatska Novalja u proteklom je razdoblju organizirala ukupno četiri znanstvena predavanja, tri književne večeri, dvanaest predstavljanja knjiga, dvije kazališne predstave, te jednu likovnu izložbu. Još bogatiji rad nastavit će se i u budućnosti.

Matica hrvatska u Otočcu još je u pritaji. Ovaj ogranak ličko-senjske županije, pod predsjednikovanjem Josipa Matasovića, tek se sada priprema za intenzivniji rad, tako da njegove aktivnosti tek očekujemo.

Katarina Marić