Odmah, brzo, dostupno

Odmah, brzo, dostupno

U Konferencijskom centru Jeruzalema od 13. do 18. kolovoza 2000. održana je 66. konferencija IFLA (Međunarodne federacije knjižničarskih društava) sa 1550 sudionika iz 95 zemalja

Na konferenciji je održano 177 izlaganja, predstavljeno je 27 postera iz različitih zemalja, među kojima i tri iz Hrvatske (iz Rijeke, Splita i Koprivnice), te internetske radionice i više od četrdeset stručnih sastanaka i seminara, stalnih sekcija i radionica. Iz Hrvatske je bilo osam sudionika, za opseg posla i praćenja Konferencije svakako premalo (istovremeno je radilo po dvanaest paralelnih sekcija), primjera radi iz susjedne Slovenije bilo je petnaest predstavnika, a iz Danske, koja je teritorijem i stanovništvom veličine Hrvatske čak šezdeset i tri sudionika. Hrvatska u stručnim tijelima IFLA u raznim sekcijama ima sedam predstavnika. Mandat predstavnika traje četiri godine, a jedna od obveza je rad i prisutnost na barem dvije godišnje konferencije. Koliko je Hrvatskoj važna djelatna prisutnost u međunarodnim organizacijama, osjeća se svakodnevno u radu i razmjeni informacija, suradnji, predstavljanju u svijetu, s kojim valja ići u korak. Stoga nije najbolji način da se štednja i racionalizacija provodi najrigoroznije upravo na kulturnoj i intelektualnoj razini i/ili sve prepušta nesigurnim donacijama.

Predavanja i radionice

Tema ovogodišnje konferencije bila je Informacije kao suradnja: stvaranje globalne knjižnice budućnosti s podtemama: Razmjena elektronskih bibliografskih podataka, Međukulturno umrežavanje i suradnja, Multikulturalnost Interneta, Upravljanje informacijama (»knjižničarstvo« 21. st.), Knjižnica na stranici Interneta (site) u doba virtualnih knjižnica, Edukacija profesionalaca za globalnu informatičku infrastrukturu, Pretraživanje u globalnoj sredini, Čitanje u digitalnm društvu i Zaštita prošlosti za budućnost. Svim tim radnim naslovima vodila su nas predavanja i radionice u kojima se osjećao golem potencijal međunarodne suradnje u razmjeni i uporabi informacija koje današnja tehnologija nudi, a buduća predviđa, dajući jedinstvenu profesionalnu priliku knjižničarima i informacijskim djelatnicima. Najveće promjene, kojima svjedočimo u knjižničarstvu, događaju se upravo u temeljima struke, u bibliografskoj razmjeni, multikulturalnom Internetu kao resursu, pretraživanju u prostoru bez zemljopisnih i lingvističkih ograničenja te međukulturalnoj mreži, sve to u duhu odmah, brzo, dostupno online tehnologiji i offline-partnerstvu. Konferencija je pokazala kako je to upravo dobrodošao izazov za knjižnice, koji ipak mora biti prihvaćen. Globalna informacijska infrastruktura koja se razvija i koja će se naći na djelu početkom 21. stoljeća obvezat će knjižničare, informacijske znalce da zadovolje podjednako svoje nacionalne potrebe i šire međunarodno društvo, da digitaliziraju, distribuiraju i zaštite sveopće svjetsko znanje za čovječanstvo u cjelini.

Vertikalno i horizontalno čitanje

Na ovoj konferenciji bolje nego na svim dosadašnjima došlo je do polarizacije onih koji imaju tehnologiju i u potrazi su za resursima i onih koji imaju (čuvaju) resurse nacionalnog i kulturnog blaga, ali nemaju novca za njegovu digitalizaciju i opću dostupnost. Hrvatska se našla u drugoj skupini s tom razlikom da teoretski ima suvremeno i razvijeno knjižničarstvo, ali nedovoljno informatizirano, dok mnogima u svijetu, pogotovu u Aziji i Africi, nedostaje i jedno i drugo. Stoga se mnogo vremena trošilo na razradu mogućih modela suradnje i permanetnog obrazovanja knjižničara. Kao član Sekcije za čitanje IFLA radila sam u radnoj grupi za Vodič sekcije, u kojem će biti naglašena buduća suradnja sa Sekcijom za narodne knjižnice, ali i sa IRA (Međunarodnom čitalačkom udrugom). Posebna pozornost bit će posvećena istraživanju i vrednovanju čitanja. Sekcija za čitanje potpisuje i svoj prvi međunarodni projekt (to je najmlađa sekcija, izrasla iz manje formalnog oblika okruglog stola 1998), projekt moskovskih narodnih knjižnica i Otvorenog društva u Rusiji. Projekt — nacionalna kampanja u promicanju čitanja i pismenosti — koristit će se međunarodnim, američkim iskustvima i nacionalnim resursima okupljenim oko Puškinova projekta poticanja čitanja. Jedna od najzanimljivijih tema s ovogodišnje konferencije svakako je takozvano vertikalno i horizontalno čitanje (ekran i knjiga) i lingvistički problemi koje nameće Internet. Pokazalo se da su Europljani zabrinuti za očuvanje i razvitak svojih jezika pa su problem podigli na teorijsku i filozofsku razinu, dok su Amerikanci zaokupljeni inovativnim tehnikama i metodama razmjene podataka. U zaključku konferencije stoji kako samo suradnja jednih (s razvijenom tehnologijom) i drugih (s očuvanim resursima) može dovesti do zadanih ciljeva očuvanja i opće dostupnosti kulturnim resursima i informacijama čovječanstvu.

Sljedeća 67. konferencija IFLA bit će u kolovozu iduće godine u Bostonu, SAD.

Ljiljana Sabljak