Od povjesnica do aktualnosti

»Motrišta«, glasilo Matice hrvatske u Mostaru, br. 17, rujan, Mostar, 2000.

U rujanskom broju »Motrišta« donose pregršt zanimljivih članaka s različitih područja: politike, društva, povijesti, gospodarstva, etnologije, lingvistike, književnosti.

Dogradonačelnik Mostara N. Tomić piše o problemima koji nastaju oko ponovnog ustroja toga grada koji je nekad bio, a treba biti i ubuduće, središte duhovnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. U rubrici Aktualno D. Primorac prikazuje položaj političkih stranaka u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine te zadaće koje stoje pred njima; T. Marić govori o novom svjetskom poretku i mjestu hercegbosanskih Hrvata u njemu; R. Vukadinović dovodi u vezu američke predsjedničke izbore i jugoistok Europe. Rubrika Povjesnica donosi tekst P. Anđelića o srednjovjekovnoj župi Večenike i postanku Mostara; tekst P. Oreča o toponomastici mjesta Počitelja na Neretvi kod Čapljine. Rad je nastao na temelju proučavanja imena zemljišnih parcela upisanih u Zemljišnu knjigu od 1880. do 1948. Ž. Raguž piše o tekstovima srpskih i bošnjačkih pisaca o hercegovačkom ustanku. U rubrici Gospodarska povijest piše V. Smoljan o gospodarskom razvitku Hercegovine u prošlosti. Rubrika Nacionalna stradanja donosi prilog S. Vukorepa o proučavanju stradanja Hrvata stolačkoga kraja. Proučavanja iz tradicije donose M. Šilić koji piše o kolanju kao arhaičnom plesu hercegovačkih Hrvata, a fra M. Džovan iznosi poruku mučenice Dive Grabovčeve izgovorenu 2. srpnja 2000. na Divin-dan. Rubrika Jezik donosi nam zanimljiv tekst J. Lisca o jezicima koji su se govorili i koji se danas govore u Zadru, a M. Nosić govori o imenima Velež i Podvelež. Rubrika donosi razgovor s T. Ladanom o jezičnom pitanju u Bosni i Hercegovini. U Ogledima iz književnosti J. Kekez donosi niz zanimljivih prilika (priča) i upućuje na funkcije koje ona i danas ima u životnim situacijama. A. Lučić uspoređuje dramske pristupe Krleže i Strindberga, a B. Markota piše o poeziji J. Pupačića. Za ovaj broj »Motrišta« izbor književnoga teksta napravila je prof. M. Dujmović — možemo pročitati I. Andrića, U Zindanu. U časopisu se nalazi i niz zanimljivih književnih tekstova, poetskih i proznih, prikaz djela bosanskohercegovačkih slikara i kipara, filozofsko razmišljanje J. Milića o filozofskom i kršćanskom poimanju Boga te mnoštvo književnih ocjena.

Na kraju prikaza recimo da su i ovojesenskim brojem »Motrišta« pokazala da im ne nedostaje tema koje treba motriti, a zasigurno će se naći i čitatelji koje zanimaju njihova motrenja i koja će im dati poticaj za vlastita viđenja i gledanja.

Tanja Tomašić