Nobelove nagrade iz prirodnih znanosti

Fiziologija i medicina

Neuroznanstvenici Arvid Carlsson, Paul Greengard i Eric Kandel ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu. Njihovo otkriće signala transdukcije u živčanom sustavu od presudne je važnosti za razumijevanje normalne funkcije mozga, a rezultiralo je razvojem niza novih lijekova.

Šveđanin, sedamdeset sedmogodišnji Arvid Carlsson, na Sveučilištu u Göteborgu potkraj pedesetih godina otkrio je da je dopamin neuroprijenosnik u mozgu te da igra važnu ulogu u čovjekovoj sposobnosti da kontrolira pokrete. Njegovo otkriće dovelo je do spoznaje da je Parkinsonova bolest izazvana nedostatkom dopamina u nekim dijelovima mozga. Amerikanac Paul Greengard (74) sa Sveučilišta Rockefeller u New Yorku otkrio je kako dopamin te neki drugi neuroprijenosnici poput serotonina i noradrenalina prenose signale u mozgu. Američki znanstvenik austrijskoga podrijetla Eric Kandel (70), profesor na Sveučilištu Columbia u New Yorku, otkrio je molekularni mehanizam koji je važan za oblikovanje kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja. Trojica nobelovaca podijelit će nagradu od 915 000 dolara.

Fizika

Ruski fizičar Zhores Alferov i njegovi američki kolege Herber Kroemer i Jack Kilbi dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku 2000. godine zbog svoga prinosa temeljima informacijske tehnologije. Njihov rad posebice je važan za razvoj tranzistora, laserskih dioda i čipova.

Zhores Ivanovič Alferov prvi je Rus koji je nakon 1990. godine, kada je Mihailu Gorbačovu uručena Nobelova nagrada za mir, dobio najveće priznanje. Zhores Alferov rođen je 1930. godine u bjeloruskom gradu Vitebsku, a od 1953. godine radi na Fizikalno-tehničkom institutu A. F. Ioffe u St. Petersburgu. — Ovo je nedvojbeno dokaz međunarodnoga prepoznavanja naše, sovjetske i ruske fizike — izjavio je Alferov novinarima. Herbert Kroemer (72), sa Sveučilišta California u Santa Barbari, rođen je u Njemačkoj, ali već više od četrdeset godina živi i radi u Americi. Alferov i Kroemer nagrađeni su za prinos razvoju poluvodičkih heterostruktura.

Amerikanac Jack Kilby (77) jedan je od pionira informacijske tehnologije, nagrađen je za svoj prinos razvoju čipova. Osim toga, zaslužan je za više od šezdeset patenata u elektroničkoj industriji, čija se ukupna tržišna vrijednost mjeri stotinama milijardi dolara. Nobelova nagrada kruna je njegove blistave karijere u kojoj je već dobio niz velikih znanstvenih priznanja.

Nagrada za kemiju

Amerikanci Alan Heeger i Alan MacDiarmid te Japanac Hideki Shirakawa dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju. Trojica znanstvenika, kaže se u obrazloženju, izabrana su za ovogodišnje Nobelove laureate zbog otkrića i razvoja vodljivih polimera do kojega su došli potkraj sedamdesetih godina.

Alan J. Heeger (64) profesor je fizike na Sveučilištu California u Santa Barbari, dok je Alan G. MacDiarmid (73) profesor kemije na Sveučilištu Pennsylvania. MacDiarmid je američki državljanin, ali je podrijetlom s Novog Zelanda. Treći nobelovac, Japanac Hideki Shirakawa (64), profesor je kemije na poznatom japanskom Sveučilištu Tskuba. Otkriće vodljive plastike našlo je široku primjenu u kompjutorskoj te industriji fotografskih filmova.

Tanja Rudež