ARHITEKTONSKI GLOBUS

Natječaj za zgradu ASI u Rimu

Novo sjedište Talijanske svemirske agencije (Agenzia Spaziale Italiana — ASI) u nekadašnjoj rimskoj vojarni Montello gradit će se pokraj budućeg Centra suvremene umjetnosti Zahe Hadid prema idejnom rješenju Massimiliana Fuksasa. Direktor ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala pobijedio je između 114 natjecatelja na europskom natječaju u čijoj su završnici uz pobjednika još sudjelovali William Alsop, Marco Casamonti, Jean Marc Ibos, Enric Miralles i Bernard Tschumi. ASI je osnovana 1988. sa svrhom promocije i koordinacije talijanskih napora za istraživanjem i eksploatacijom svemira i uključivanja u međunarodne znanstvene misije, kao što je npr. svemirski modul, izgrađen u suradnji s Europskom svemirskom agencijom, a izložen u sklopu ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala. Nova zgrada u formi transparentne školjke udomit će tri različita funkcionalna sklopa: u prvom se nalaze javni sadržaji (lobby, dvorana za predavanja i konferencije, muzej), drugi čine servisno-distribucijske strukture i dvorane za sastanke, a treći uredske prostorije. Fuksasov promišljeni dizajn snažna semantičkog naboja u potpunosti je ispunio natječajne zahtjeve i uspješno izrazio ciljeve i duh agencije.

Jedan od najproduktivnijih britanskih arhitektonskih ureda s internacionalnom reputacijom, Nicholas Grimshaw & Partners izložio je recentne radove od 15. rujna do 8. listopada u londonskom Muzeju dizajna, nakon čega će izložba putovati Europom. Nick Grimshaw, koji je šezdesetih studirao na poznatoj AA School u Londonu u doba legendarne grupe Archigram, poznat je po svom tehnološkom pristupu, koji se podjednako nastavlja na bogatu britansku tradiciju velikih viktorijanskih stakleno-željeznih konstrukcija i arhigramovsko radikalno vizionarstvo, što je rezultiralo nizom impozantnih jednoprostornih građevina ili kako to Hugh Pearman definira, »dizajnom najvećih natkrivenih prostora s maksimalnom strukturalnom efikasnošću«. Izložbu prati i najnovija monografija poznatog londonskog izdavača Phaidon Press, koja pod naslovom Equilibrium donosi presjek stvaralaštva Grimshawa i partnera u posljednjem desetljeću u kojem su realizirali niz spektakularnih građevina: od poznatog masterpiecea iz 1993. — dogradnje terminala na londonskom kolodvoru Waterloo za vlakove Channel Tunnel do najnovijeg milenijskog ostvarenja centra Eden u Cornwallu što neodoljivo podsjeća na mjehuriće od sapunice.

Ako su muzeji arhitektonske ikone kraja 20. stoljeća, onda su sportski centri, a napose sportske arene za nogomet, hokej, košarku i razne trkačke sportove, predodređeni da budu protagonisti arhitekture 21. stoljeća. Potaknuti takvom idejom i namjerom da suvremenu arhitekturu približe javnosti, u Nizozemskom arhitektonskom institutu — NAI u Rotterdamu, koji je inače u potrazi za novim direktorom, na izložbi posvećenoj sportskoj arhitekturi, prezentirali su recentna ostvarenja ove potentne tipologije. Pored maketa i videoprezentacija najvažnijih primjera suvremenih sportskih arena i uz mnoštvo podataka o raznim aspektima njihove izgradnje, od financijskih utjecaja na arhitektonsko oblikovanje do sadržajnih transformacija u multivalentne centre za slobodno vrijeme i rekreaciju, posjetitelji izložbe u središnjem izložbenom prostoru mogli su razgledati vjernu kopiju presjeka idealnog stadiona s podom što simulira zeleni tepih nogometnog igrališta te doživjeti bučnu navijačku atmosferu na huliganskoj galeriji.

U Budimpešti je od 8. do 10. listopada održan 2. europski forum inženjera, na kojem su uz predstavnike europskih inženjerskih komora i drugih asocijacija koje okupljaju inženjere i arhitekte sudjelovali i predstavnici Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Sudionici skupa, raspravljajući o edukaciji, uvjetima profesionalnog djelovanja i nagrađivanja inženjerskih usluga te profesionalnim pravima i obvezama inženjera i arhitekata, posebno su istaknuli značenje tehnologije i inženjerstva na prijelazu milenija, ne samo u odnosu između čovječanstva i prirodnog okoliša nego i u društvenim relacijama u zajednici naroda svijeta. U završnoj Deklaraciji europski inženjeri i arhitekti osobito su istaknuli i sljedeće: »Kao rezultat svojih kreativnih i etičkih djelovanja, inženjeri su stekli priznanje društva kao struka. Zbog toga inženjeri moraju posvetiti posebnu pozornost razvoju društva, dajući svoj prinos izgradnji budućnosti. Opće je poznato da inženjeri imaju etičku i moralnu odgovornost i da su njihovo iskustvo i inovacije vrijedan prinos napretku općeg blagostanja i zaštiti okoliša.« U budimpeštanskoj deklaraciji europski inženjeri i arhitekti svoje zaključke sumirali su u četiri točke: 1. usklađivanje inženjerske edukacije, 2. neovisnost u utvrđivanju profesionalnih pravila, 3. kriterij kvalitete pri izboru ponuđača usluga, 4. snažno zastupanje strukovnih interesa u Europi. Na samom kraju konferencije demokratskim glasovanjem na prijedlog Hrvatske komore arhitekata i inženjera, u konkurenciji s Londonom i Temišvarom, za domaćina sljedećega skupa 2002. izabran je naš Dubrovnik.