U Bachovoj auri

U Bachovoj auri

U protekla tri desetljeća Varaždinske barokne večeri programski su se profilirale kao jedinstveni nacionalni festival barokne glazbe — s međunarodnim ugledom

Ako je glazba doista »lirska paučina između srca i mozga«, kako je to još u Davnim danima zapisao Miroslav Krleža, onda se za Varaždinske barokne večeri s pravom može ustvrditi kako su u protekla tri desetljeća uspjele ne samo sačuvati kontinuitet, nepokidanost osjetljivih niti takve osebujne »lirske paučine«, nego se i programski profilirati u jedinstveni festival barokne glazbe — manifestaciju od nacionalnog značenja, a s međunarodnim ugledom. Što to, zapravo, znači?

Impresivna bilanca

Na svečanoj sjednici Festivalskog vijeća Varaždinskih baroknih večeri, koja je održana u nedjelju, 24. rujna, o tome je gostima i uzvanicima svjedočio maestro Vladimir Kranjčević, jedan od utemeljitelja i dugogodišnji ravnatelj festivala. Osvrnuvši se na svih trideset dosadašnjih festivalskih godišta, on je iznio njihovu zaista impresivnu bilancu. Primjerice, od 1971. do danas na Varaždinskim baroknim večerima održano je 377 festivalskih koncerta s ukupno čak 1757 izvedenih skladbi domaćih i stranih autora. Pri tome je osobito važno pripomenuti da je u takvu izvedbenom korpusu sadržano i šezdesetak prvih suvremenih izvedaba djela hrvatske barokne glazbene baštine!

Dakle, temeljno je repertoarno obilježje festivala od samih početaka bilo — izvođenje vrhunskih djela svjetske i hrvatske glazbene literature baroknoga razdoblja: od malih skladbi za solističke nastupe do velikih oratorijskih i opernih djela. A izravnim narudžbama istraživanja i suvremenog prezentiranja djela iz hrvatske glazbene baštine (u čemu su se osobito angažirali Lovro Županović i u novije vrijeme Ennio Stipčević), varaždinski festival uključio je u recentnu domaću izvodilačku praksu i brojne već zaboravljene hrvatske autore — od Vinka Jelića, Amanda Ivančića i Julija Skjavetića do Thomasa Cecchinija, Damjana Nembrija, Julija Bajamontija i varaždinskih skladatelja 18. stoljeća (Leopolda Ebnera, Jana Vanhala i Ivana Wernera).

Štoviše, kontinuirano predstavljanje domaćoj javnosti pojedinih opusa iz hrvatske barokne glazbene baštine bilo je praćeno i njihovim diskografskim izdanjima te tiskanjem notnog materijala i stručno-znanstvenim skupovima muzikologa u Varaždinu. Tako dosad diskografija Varaždinskih baroknih večeri sadrži čak 17 LP i 13 CD izdanja, izdavaštvo pak pet vrijednih knjiga — po dvije monografije i spomenice, te partituru oratorija Prijenos sv. Dujma J. Bajamontija.

Muraiu u spomen

Uz maestra Kranjčevića i varaždinskog glazbenopedagoškog doajena prof. Marijana Zubera, za utemeljenje i tridesetogodišnje uspješno djelovanje festivala barokne glazbe u ovome gradu najveće zasluge nedvojbeno pripadaju i istaknutom hrvatskom pijanistu, sveučilišnom profesoru i akademiku Jurici Muraiu (1927-1999). Stoga mu je na rodnoj kući u Varaždinu, na dan otvaranja festivala (24. rujna) otkrivena spomen-ploča, a potom je na sjednici Festivalskog vijeća Baroknih večeri predstavljena javnosti i upravo tiskana monografija Murai autorice Erike Krpan. Osim toga, Muraiu je bila posvećena i izvedba Bachove monumentalne Mise u h-molu (u Varaždinskoj katedrali, 25. rujna), i to s vrlo uglednim izvođačima — Slovenskim komornim zborom i Slovenskom filharmonijom te solistima Ružom Pospiš-Baldani, Vlatkom Oršanić, Tomislavom Mužekom i Lukom Debevecom, a pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića.

Tako su organizatori festivala i Varaždinci na najljepši način odali počast svom prijatelju i zaslužniku. Monografska pak studija o Jurici Muraiu iz pera Erike Krpan nije samo stručni hommage samozatajnom umjetniku i glazbenom znalcu, nego prvorazredno muzikološko djelo, napisano sa svom znanstvenom akribijom i iznenađujuće svježim jezikom, koje znatno popunjuje inače skroman fond suvremene muzikološke literature u Hrvatskoj.

U auri Bachova genija

O osmišljenoj tematskoj koncepciji ovog festivala govori podatak da je još na završetku prošlogodišnjih, 29. baroknih večeri, bio objavljen i cjelovit koncertni program jubilarnog 30. festivala, koji je ove godine u cjelini posvećen djelima velikana glazbene povijesti Johanna Sebastiana Bacha. Tako se tom najvažnijem skladatelju barokne epohe na dostojan način odužuju i Varaždinske barokne večeri, na kojima je on, uostalom, bio i najizvođeniji autor. A za obilježavanje 250. obljetnice Bachove smrti (1685-1750) iz njegova su golema opusa odabrana uistinu reprezentativna djela, npr. svih šest Brandenburških koncerata, zatim veličanstvena Muka po Mateju BWV 244 i već spomenuta Misa u h-molu BWV 232, ali i šest njegovih Suita za violončelo solo, te cijeli niz opsegom manjih, a rjeđe izvođenih Bachovih skladbi.

Samo svečano otvaranje 30. varaždinskih baroknih večeri (24. rujna, u Varaždinskoj katedrali) bilo je rezervirano za Zagrebačke soliste — nekad domicilni ansambl tog festivala. Uz njih su ovaj put kao gosti nastupili sopranistica Sylvia Weiss, oboist Bernhard Heinrichs, trubljač Stanko Arnold te flautistica Ivana Zahirović i koncertni majstor Solista Anđelko Krpan. U njihovoj su se interpretaciji tri popularne Bachove kantate (BWV 209, 202 i 51), uz Koncert za obou i violinu u c-molu — našle »u procijepu između nekih davnih strasnih izvedbi Bacha i utjecaja tzv. autentičnih izvedbi«, kako je ocijenila glazbena kritičarka Maja Stanetti.

Kako se Varaždinski festival od 1992. održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, ove ga je godine proglasio otvorenim novoizabrani hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. On je u svom prigodnom govoru posebno spomenuo međunarodnu važnost i ugled Varaždinskih baroknih večeri, što uostalom potvrđuje i činjenica da je njihov međunarodni pokrovitelj — Europski savjet iz Strasbourga. Na svečanosti otvaranja jubilarnih Večeri pozdravne su riječi mnogobrojnim uzvanicima u prepunoj Katedrali uputili i Seadeta Midžić, u ime Ministarstva kulture RH, te varaždinski gradonačelnik Zlatko Horvat.

Festivalski odjeci

Sudeći prema kritičarskim prosudbama prvih festivalskih koncerata održanih na ovogodišnjim Baroknim večerima, čini se da je jubilarni festival već doživio neke od svojih umjetničkih vrhunaca. To se, ponajprije, odnosi na izvedbu možda i najljepše Bachove Mise u h-molu, upravo kapitalnoga djela duhovne glazbene baštine. U doslovno prebukiranoj Varaždinskoj katedrali te druge festivalske večeri dominirao je sjajan Slovenski komorni zbor (koji vodi njegov osnivač Mirko Cuderman), a prave ovacije publike doživjeli su ugledni solisti. Tako je, prema mišljenju Nenada Turkalja, »Vlatka Oršanić... postigla je potrebnu srdačnost i čistoću vokalne linije, a Ruža Pospiš-Baldani... u duetima je i u arijama ponovo zadivila ljepotom svoga raskošnoga glasa«.

Afirmativne ocjene o izvođačima u svojim novinskim recenzijama ovoga koncerta iznijeli su i Branimir Pofuk i (ponovno) Maja Stanetti. Ta je glazbena kritičarka i u novinskom prikazu dviju koncertnih večeri (u Franjevačkoj crkvi), na kojima je Varaždinski komorni orkestar izveo svih šest Brandenburških koncerata (ali obrnutim redoslijedom, zbog terminskih obveza brojnih solista!), pohvalila cijeli ansambl:

»Upravo je izvedba prvoga koncerta, pisanoga za najveći sastav, završila veliki pothvat. Nakon zaigranog posljednjeg stavka s Menuettom i Polaccom, Varaždinski komorni orkestar nagrađen je dugotrajnim srdačnim pljeskom. Ako se treba u njemu izdvojiti neke od sedam solista uz komorni orkestar gdje violinisti sviraju stojeći, neka to bude najmekši ton oboe Branka Mihanovića, uz dobru suradnju s Jelenom Ilčić, ili violinistica Dunja Žerjav...«

Umjetnički dometi

No, slični se umjetnički dometi na jubilarnim Baroknim večerima očekuju i na sljedećim festivalskim koncertima (od ukupno petnaest najavljenih). To se poglavito odnosi na nastup u Varaždinu jednog od vodećih svjetskih violončelista Davida Geringasa, koji će u dvije uzastopne večeri svirati svih šest Bachovih Suita za violončelo solo. Također se s iznimnom znatiželjom očekuju i koncerti vrlo kvalitetna Zagrebačkog gitarističkog kvarteta, zatim naše vrsne čembalistice Višnje Mažuran, pa orguljaša Ljerke Očić i Anđelka Igreca, kao i mladih i već afirmiranih umjetnika — violončelista Krešimira Lazara, čembalistice Linde Mravunac i sopranistice Martine Zadro.

No, doista se najviši umjetnički dometi mogu dočekati i na samom kraju ovogodišnjega festivala, kada će maestralnu Bachovu Muku po Mateju pred varaždinskom publikom (ponovno) izvoditi izvrsni Slovenci — Slovenski komorni zbor, zajedno sa zborom Consortium musicum i Slovenskim komornim orkestrom — s eminentnim vokalnim solistima (Thomas Cooley, Markus Fink, Mateja Arnež, Mirjam Kalin i Luka Debevec). Festival pak će završiti 8. listopada već tradicionalnom sv. misom zahvalnicom u Varaždinskoj katedrali, koju će predvoditi biskup Marko Culej, dok će Cecchinijevu misu, nazvanu Nebeska, pjevati zagrebački Collegium pro musica sacra.

Ukratko, najzanimljiviji hrvatski glazbeni putovi sve do 8. listopada vode u — Varaždin!

Ernest Fišer