Poštivanje sveučilišne autonomije

Poštivanje sveučilišne autonomije

Dana 19. rujna u prostorijama Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održana je tiskovna konferencija o zaključcima 9. podunavske rektorske konferencije. Rektor Jeren sažeto je izložio glavne teme i same zaključke konferencije održane 15. rujna u Mariboru. Oni bi se mogli odrediti dokumentom Magna Charta Universitatum, koji idejno određuje da sveučilišta moraju biti moralno i intelektualno neovisna od bilo kakva političkog ili gospodarskog utjecaja. U skladu s tom idejom Podunavska rektorska konferencija zahtijeva usklađivanje sveučilišnoga zakonodavstva koje slijedi odredbe Magna Charta Universitatum, poštivanje sveučilišne autonomije od strane donositelja političkih odluka i uspostavljanje bolje suradnje između vlada i sveučilišta.

Na konferenciji je isto tako dana potpora Zagrebačkom sveučilištu u provođenju odluka vezanih na akademski život, što se ponajprije odnosilo na pitanje sukoba Ministarstva znanosti i Rektorata o statusu Hrvatskih studija. Na kraju tisućljeća, Podunavska konferencija utvrđuje autonomiju sveučilišta kao temeljnog conditio sine qua non sveučilišnog života. Naveden je program i usporedne analize, a cilj je saznati kako mediji izvještavaju o svakom pojedinom sveučilištu. Rektor Jeren istaknuo je značenje Podunavske konferencije u činjenici da ta regionalna sveučilišna organizacija okuplja više od trideset sveučilišta iz jedanaest zemalja Srednje i Istočne Europe. Usporedno s održavanjem konferencije obilježeno je i dvadeset i pet godina mariborskog sveučilišta, u čijem su osnivanju nemalen udio imali i zagrebački profesori. Sljedeća konferencija trebala bi se održati u Pečuhu.

30205 prijava na fakultete

Na tiskovnoj konferenciji Rektorata Zagrebačkog sveučilišta održanoj 25. rujna rektor za nastavu Milanović obavijestio je novinare kako upisi na neke od fakulteta nisu završili. To su Fakultet političkih znanosti, Agronomski fakultet, Metalurški fakultet u Sisku, Akademija likovnih umjetnosti, Akademija dramskih umjetnosti, Prirodoslovno-matematički fakultet te Katolički bogoslovni fakultet.

Zanimljiv je podatak da je ove godine zabilježeno povećanje broja prijava na fakultete (30 205 prijava naspram 29 054 prošlogodišnjih). Svaki deseti prijavljeni student stekao je dodatne bodove na upisnoj kvoti poznavanjem trećega stranog jezika, sportskim aktivnostima ili međunarodnim natjecanjima, a samo 2 posto studenata upisano je izvan sustava upisnih kvota (studenti iz iseljeništva, djeca poginulih branitelja).

Kvote za upis studenata drugoga državljanstva nisu popunjene, pa su na njihov račun proširene kvote za studij uz plaćanje.

Namjera Rektorata bit će, kako je naveo rektor Branko Jeren, upozoriti na činjenicu da ne prestaje velik pritisak studenata iz svih dijelova Hrvatske na Zagrebačko sveučilište. Takva tendencija ne vodi decentralizaciji ni razvoju regionalnih sveučilišnih centara, pa će se tim problemom pozabaviti Zagrebačko sveučilište, Ministarstvo znanosti te ostali sveučilišni centri.

Ove godine nije bilo neregularnosti pri upisima, upisi su prošli bez velikih novosti ili potresa.

Rasprava o prijedlogu Zakona o visokom školstvu

Druga u nizu javnih raasprava na temu novog Zakona o visokom školstvu održana 27. rujna na zagrebačkom Prirodoslovnomatematičkom fakultetu imala je izrazito polemičan ton. Dok su u prvoj raspravi predstavnici Ministarstva znanosti izlagali načela prijedloga novog zakona, u drugoj raspravi predstavnici Sveučilišta otvorili su niz pitanja vezanih uz takav prijedlog zakona.

Temeljnu dvojbu o opravdanosti donošenja takva koncepta zakona predstavnici sveučilišnog Senata vide u koncepciji potpuno novog financiranja studija u Hrvatskoj. Na samom početku postavljeno je pitanje mogućnosti našeg društva da prihvati takav pomalo alternativni individualni model financiranja studija. Pomoćnik ministra dr. Polšek opovrgnuo je takve nedoumice s tvrdnjom kako su uz samostalno plaćanje predviđena još četiri modela financiranja (kreditiranje putem banaka), no samostalno plaćanje studija zakonski je predviđeno kao dominantno.

Istaknuta je u raspravi nedefiniranost pravne terminologije određenih termina unutar prijedloga novog zakona. Jesu li fakulteti pravne osobe ili ustanove? Ako su pravne osobe, zašto su u nekim člancima zakona navedeni kao ustanove? Kako se koncepcija visokih škola i stručnih škola primjenjuje po novom modelu pravnih osoba?

Izražena je sumnja u dijela sudionika rasprave da nova koncepcija zakona donosi veću mobilnost diplomanata pri zapošljavanju u cijeloj Hrvatskoj, jer smatraju da u našim sredinama nije razvijena svijest o zapošljavanju izvan mjesta prebivališta, što je posebno izraženo za urbanu populaciju diplomanata.

Rektor Jeren naveo je podatke devet europskih zemalja gdje je prosjek samostalnog plaćanja 7 posto ukupnog financiranja studija u visokom školstvu. Naveden je primjer Velike Britanije s najvećim postotkom samostalnog plaćanja studija od 24 posto ukupnog financiranja studija. Postavljeno je pitanje da li bi Hrvatska mogla pratiti takve trendove financiranja ili čak još ambicioznije modele prema prijedlogu novog zakona.

Rasprava se nastavlja s očekivanjem većeg uključivanja šire javnosti u tako važnu temu kao što je visoko obrazovanje.

Davorin Stipić