Pokretači kulturnoga razvoja

Pokretači kulturnoga razvoja

Matica hrvatska u sisačko-moslavačkoj županiji utemeljena je 1842. godine, a članovima u Zagrebu su joj pojedini uglednici iz Siska (danas županijske metropole). Osim Siska, i druga veća mjesta — danas gradovi Petrinja, Kutina i Novska, Matičine povjerenike dobivaju već potkraj osamdesetih godina 19. stoljeća. Glina je tih godina s programskim načelima MH vezana uz poznate osobe koje poslom iz Zagreba dolaze u taj gradić. Sisak ima pododbor već 1936, zatim 1964. godine, da bi kao ogranak 1971, kao i te godine utemeljeni u Petrinji, Kutini i Novskoj, doživio skorašnju sudbinu ukidanja političkom odlukom. Osnivanje ogranka u Glini ostalo je u inicijativi. Suvremeno razdoblje Matice počinje nakon demokratskih promjena 1990. godine. Svi spomenuti ogranci — utemeljeni prije gotovo dva desetljeća — obnavljaju se, a 1997. s radom započinje i ogranak Gline. Već prvih godina postojeći ogranci međusobno surađuju, sa županijskim ustrojem 1993. sve više, da bi svoje zajedničke oblike djelovanja, uglavnom u razmjenama programa, potvrdili i Skupštinom udruga MH iz Siska, Petrinje, Kutine, Gline i Novske 30. ožujka prošle godine.

Riječ je o vrijednu ljudskom potencijalu, pokretačima kulturnog razvoja. Matica okuplja 550 članova, od toga dvjestotinjak članova radnika. Uglavnom su udruge dobro prihvaćene. O tome govore i nagrade — od tijela lokalnih jedinica samouprave do najviših u Matici hrvatskoj. Prema izvješćima u minulih deset godina, lako je zaključiti da u pojedinim kulturnim djelatnostima, a posebno nakladničkoj, udruge MH imaju ključnu ulogu. Nije pretjerano ako se kaže, da gotovo nema segmenta osmišljavanja kulturnog programa u kojemu se nije našla i MH u svojoj sredini, pa i šire, što je zapaženo na državnoj pa čak i međunarodnoj razini. Ostvarenje programa, osobito ratnih godina nije bilo lako, jer je spomenuta županija imala dugu crtu bojišnice s trima bojištima zapadnoslavonskim, sunjskim i sisačkim, a bila je sudionicom u obje oslobodilačke akcije (Bljesak i Oluja).

Sisačke svečanosti riječi

Županijska metropola Sisak s više zapaženih kulturnih ustanova u Matici hrvatskoj našla je ponajprije prepoznatljiva tumača važnosti pisane, ali i izgovorene riječi. Očito nije bez razloga još 1969. i sisački časopis MH upravo ponio ime »Riječi«. Prestao je izlaziti 1971, a svoje sadržaje među koricama ponovno je našao 21. prosinca 1990. i unatoč danas nepovoljnim nakladničkim prilikama uspješno se održao. Na osnovi sadržaja koji upućuje na najaktualnije na mjesnoj i široj kulturnoj sceni, ali i zbog zapažena grafička oblika, taj časopis (izlazi četiri puta godišnje) prošle je godine dobio Godišnju nagradu grada Siska, a ove Zlatnu povelju Matice hrvatske. Sustavan odnos prema knjizi, kao i njezinoj promidžbi, potvrđuje i priznanje dodijeljeno 1992. za najoriginalnije uređenje izložbenog prostora zagrebačkog Interlibera.

Glavna i odgovorna urednica »Riječi« Đ urđica Lasić-Vuković, istodobno predsjednica sisačke Matice hrvatske, za iduću godinu najavljuje isti tempo izlaženja časopisa. Do kraja 2000. poznata bitka kod Siska 1593. godine doživjet će i stripovsko izdanje, a kao autori potpisuju ga Krešimir Zimonić i Duško Gačić. Povijesni sisački boj obilježavao je i prije Matičine manifestacije u tom gradu, osobito uz njegovu 300. obljetnicu uz snagu dokumenata, ali i temom o odjecima u hrvatskoj književnosti. Te, kao i druge dalje i bliže povijesne teme (Stjepan Radićili Slike rata, Croatia — Sisak i Banovina 1991/92) govore kako se istodobno može postaviti jednako koristan program za zavičaj, ali i nacionalnu kulturu uopće.

Dvadeset i prvoga prosinca 2000. desetoj obljetnici obnoviteljskog rada, osim prigodne publikacije, bit će posvećen i glazbenoscenski program. Za prvu godinu novog stoljeća i tisućljeća najavljene su uz časopis »Riječi« i knjige Sisački nadnevci i godine Miroslava Matovine, pjesničkog stvaralaštva Tihane Jendričko, Sisak u putopisima skupine autora te sada već neizbježna manifestacija Kvirinovi poetski susreti. Višednevna pjesnička manifestacija održava se u lipnju u čast sv. Kvirina Sisačkoga, biskupa i mučenika, zaštitnika grada. Na njima u osnovnim i srednjim školama sudjeluje petnaestak književnika, a održavaju se i posebne pjesničke večeri, te organiziraju razgovori o mladom hrvatskom pjesništvu. Najuspješnijem sudioniku dodjeljuje se plaketa Sv. Kvirin, rad akademskog kipara Zdravka Brkića. Nagrada za najbolju knjigu poezije objavljenu prethodne godine dodjeljuje se i autoru mlađen od trideset i pet godina.

Sisačka MH potvrđuje kako se osim suvremenim pjesničkim izrazom zanima i vrijednostima bogate pučke baštine. Naime, upravo je u tijeku promocija iznimno vrijedne knjige Narodne pjesme, plesovi i običaji Posavine, Donjeg Pokuplja i susjednih krajeva Stjepana Hrvačića.

Petrinjski dani rata i obnove

Petrinja, grad zanimljive prošlosti, dane Matice hrvatske bilježi još od 1876. godine s prvim njezinim povjerenikom Nikolom Kosom, inače i autorom kratke povijesti Petrinje. Ovo nadaleko znano obrazovno učiteljsko središte dalo je i jednog od predsjednika Matice hrvatske, poznatoga znanstvenika Otona Kučeru (na čelu MH bio je od 1909. do 1917). Bez dvojbe, generacije iz 1971. i današnje ostale su dosljedne programu Matice hrvatske. Osobito je to iskazano u danima Domovinskog rata, kada je prognana Petrinja upravo u knjizi našla oslonac svoje samobitnosti, promovirajući se knjigom Ive Goleca Povijest grada Petrinje u Zagrebu, Kutini, Velikoj Gorici...

O tome što se s petrinjskom MH tijekom ovog desetljeća zbivalo iz dana u dan govore i izvješća njezina agilnog tajnika Ivana Rizmaula, objavljena u »Petrinjskom zborniku« koji ima i aktualnu naznaku — za povijest i obnovu zavičaja. I letimičan pogled na kronologiju bit će dovoljan da se shvate razlozi kojima se rukovodio Upravni odbor MH kada je Zlatnu povelju za dugogodišnji uspješni rad na ostvarivanju programa Matice hrvatske dodijelio upravo Ivanu Rizmaulu. Na prostoru sisačko-moslavačke županije petrinjska Matica zaista se može pohvaliti zapaženim nagradama. Tako je Glavni odbor MH Zlatnu povelju petrinjskoj Matici dodijelio za knjigu Rat i baština u prostoru Hrvatske Ive Maroevića, zatim Upravni odbor MH Srebrnom poveljom nagrađuje monografiju o Petru Salopeku, autora Davora Salopeka, inače i aktualnog predsjednika MH u Petrinji. Tu je i Zlatna povelja predsjednika MH za knjigu Ive Goleca Petrinjski biografski leksikon. I da ne nabrajamo dalje, možda je dovoljno navesti razloge posljednjoj nagradi. Precizni je kroničar u 1999. zabilježio:

»4. lipnja. U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji održano je predstavljanje knjige dr. Ivana Goleca Petrinjski biografski leksikon. Ovo temeljno djelo petrinjske historiografije i leksikografije koje sadrži 1400 životopisa s 500 fotografija predstavili su recenzenti prof. dr. Dragutin Pavličević, prof. dr. Aleksandar Stipčević i dr. Mirko Valentić.« Otkrivena je i najstarija knjiga u gradu Petrinji, koja nosi naslov Mala suma (skup, pregled znanja o nečemu) poštovanoga gospodina Thomasa Caietania, kardinala Svetoga Siksta po kojemu se u skraćenom obliku iznosi postojano učenje o grijesima. Tiskana je 1565. u Lyonu, a vlasništvo je gospodina Alojza Žilića iz Petrinje.

Uza svu skrb o knjizi, MH Petrinja pronalazi vremena i za organiziranje likovnih izložbi, koncerata, kao i za suradnju s drugim udrugama. Očekuju se rezultati novog nakladničkog projekta koji Petrinju potvrđuje kao važno prosvjetno središte. Izlazak je to iz tiska monografije dr. Ive Goleca 300 godina školstva u Petrinji 1700-2000.

Kutina od pučkih do najviših učilišta

Kutina također pripada onim sredinama koje su davno osjetile potrebu za Maticom hrvatskom, još 1886. s povjerenikom Josipom Gažijem. Odgovorio je taj grad i brojnim članstvom na utemeljenje ogranka 1971. Kvalitetno je započeo aktivnosti u novom razdoblju 1990. i tu dinamiku ne samo zadržao nego i do današnjih dana pojačao, nailazeći bez obzira na teško gospodarsko stanje i osjetljive političke promjene, na potporu građanstva. O tome svjedoči i dodijeljena joj Godišnja nagrada grada Kutine. Kako kaže predsjednik kutinske MH Josip Prevendar, inače i tajnik ogranka 1971. godine, karakteristika je dosljednost u kreiranju sredini bliskih i aktualnih tema. Uz brojna događanja, a vrlo su česta ne samo u Kutini, gdje MH ostvaruje dobru suradnju s profesionalnim instituacijama kulture (Muzej Moslavine, Pučko otvoreno učilište s Knjižnicom i čitaonicom), školama, ona zapaženo brine o prepoznatljivosti ne samo grada nego i znatno šire. MH iz Kutine razvila je suradnju s udrugama unutar, ali i izvan županije, posebno s Pakracom, Garešnicom, Novom Gradiškom, Daruvarom. Osim toga, brine se da Matičin program uđe i u manje sredine — primjerice Sunju i Gvozd, te među učenike pučkih škola, sve do studenata. Tako je prošle godine svakoj od pet kutinskih školskih knjižnica darovala po sto knjiga iz područja hrvatske književnosti. U omasovljenju članstva i razvoju djelatnosti ove je godine, 26. lipnja organizacijski pripremila utemeljenje podružnice u Popovači.

Osobito je bogata lista organiziranih predavanja povijesnog i šireg društvenog sadržaja. Program je ispunjen temama iz hrvatskog jezika uz nastupe gostujućih predavača, ali i sudjelovanjem vlastitih članova profesora jezika, koji određene teme zajedno s učenicima gimnazije putem radioemisija pripremaju i za šire građanstvo. Sve je zapaženija i nakladnička djelatnost: od knjiga pjesničkog i putopisnog sadržaja do opisa jela moslavačkoga kraja, tiskanja razglednica te kataloga uz likovne i izložbe s područja fotostvaralaštva. Nakladništvo bi iduće godine zlatni trenutak trebalo doživjeti s objavom monografije o gradu Kutini uz 745. obljetnicu njezina prvog poznatog pisanog spomena imena, čiji je datum (10. studenoga 1256) baš na prijedlog Matice hrvatske, prihvaćen i Danom grada. Do kraja 2000. iz tiska će izaći pjesnička zbirka Polja paprati Predraga Kostelca, autora mlađega naraštaja, te tematski kalendar Arheološko nasljeđe Moslavine. Upravo su u završnoj fazi pripreme za otkrivanje spomenpoprsja dr. Gustavu Baronu (1847-1914), generalnom vikaru Zagrebačke nadbiskupije i rektoru Sveučilišta u Zagrebu, koji je mnogim donacijama i kulturnim akcijama dao ton života rodnoj Kutini. Prvo je to poprsje nekom ugledniku rođenu u Kutini, a u organizaciji Matice hrvatske i kutinske župe bit će otkriveno u nedjelju 15. listopada.

MH aktivna u Novskoj i Glini

Matica hrvatska nalazi svoje mjesto i u manjim gradskim središtima. U Novskoj se javnosti i s malo novca nastoje ponuditi vrijednosti kuturne baštine te sredine. Osjeća se i sve je naglašenija književna produkcija. Mnogi se programi obližnjih ogranaka, bez obzira na županijske granice, kako to kaže novljanski predsjednik Zdravko Sever, mogu naći u korisnoj razmjeni. Tome, primjerice, i vode posjeti na relaciji Kutina — Novska u raspravama na temu zaštite prirode, posebno zajedničkog parka prirode Lonjsko polje, razmjene likovnih izložbi, ali i briga da u zaborav ne padnu vrijednosti Domovinskog rata, kako u očuvanju pisane građe, tako i predstavljanju već objavljenih knjiga. U ovogodišnjem Mjesecu knjige tako će nedavno utemeljena podružnica iz Popovače biti domaćin predstavljanja knjige Nacvrckani epigrami autora Duška Lončara iz Novske.

I najmlađa udruga, ona u Glini, utemeljena prije tri godine s 35 članova, za tamošnje prilike može dobiti epitet aktivne. Ponudila je ove godine, priopćuje njezin predsjednik Željko Jambrešić, zbirku od dvanaest starih razglednica toga grada poznatog u prošlom stoljeću i po pukovniku, poslije banu Josipu Jelačiću, odvjetniku ali i poznatom hrvatskom književniku Anti Kovačiću. Primjerena sadržaja pozornost javnosti privlači i glasilo »Matica glinska«. Ove godine od četiri planirana, izašla su dva broja. Druga su dva u pripremi i nedvojbeno će obogatiti kulturnu ponudu Gline.

Dragutin Pasarić