Vijenac 172

Margine

Između dva kuka

Platina vremena

Izložba povijesnih stripova Andrije Maurovića, Galerija SC-a

Između dva kuka

Platina vremena

Izložba povijesnih stripova Andrije Maurovića, Galerija SC-a

»Predstavljeni su Maurovićevi manje poznati radovi s povijesnom tematikom...«, tim je riječima »Večernji list« popratio otvaranje izložbe stripova Andrije Maurovića u Galeriji primijenjenih umjetnosti, a zapravo predvorju kina Studentski centar u Zagrebu. Teško je povjerovati da će sterilna bjelina zidova i rasvjete Galeriji donijeti živost kakve su se prisjetili Darko Glavan i Milan Bandić na spomenutom otvaranju, no pustimo vremenu da donese p(l)atinu. Tek istine radi, recimo da table Maurovićevih stripova kojima započinje proslava stogodišnjice Maurovićeva rođenja nikako ne možemo podvesti pod manje poznate radove. Riječ je, naime, o prvim jedinicama Enciklopedije stripa.

Objavljivanje prvih tabli stripa Vjerenica mača u zagrebačkim »Novostima« 12. svibnja 1935. godine početak je karijere strip-genija Maurovića, ali i povijesti stripa na našim prostorima. Nadahnut romanom Paula Fevalea scenarij za strip napisao je Krešo Kovačić, koji će za Maurovića prirediti i Podzemnu caricu Alexeya Tolstoia.

Izlazak prvog broja ilustriranog časopisa »Oko«, 6. lipnja 1936. povezao je Maurovića s braćom Walterom i Norbertom Neugebauer i sjajnim novinarom Franjom Fuisom, s kojim će Maurović, dvije godine poslije, pokrenuti i Mickey strip. Ratni vihor nakratko je prekinuo stvaralačke karijere prve generacije, no braća Neugebauer uspjeli su sredinom 1943. pokrenuti »Zabavnik« u kojemu će Maurović sljedeće dvije godine objaviti svoja legendarna djela Seoba Hrvata (Knez Radoslav), Ahuramayda na Nilu, Grob u Prašumi i Tomislav. Potkraj 1945. u Novom Svijetu objavit će postratni strip Mrtvački brod, ali težak udarac stiže samo nekoliko dana poslije — beogradska »Borba« 6. siječnja 1946. proglasila je strip »nepoželjnim fenomenom u postratnoj socijalističkoj Jugoslaviji«.

Stripovi će se u Hrvatsku vratiti tek 1950, ponovno zahvaljujući, već pomalo umornom, Andriji Mauroviću. S braćom Neugebauer, Borivojem Dovnikovićem, Vladimirom Delačem, Ismetom Voljevicom i Otom Reisingerom pokrenuo je humoristički magazin »Kerempuh« za koji će kreirati strip Meksikanac zasnovan na knjizi Jacka Londona te Opsadu.

Na zagrebačkoj izložbi zasigurno će više pozornosti od već povijesnih stripova s povijesnom tematikom privući dosad neizlagane table, danas u vlasništvu Ive Šimata Banova, a u kojima se Maurović podruguje nekim suvremenicima s kojima, očigledno, nije bio u najboljim odnosima. Poruga je tako ovaj put atraktivnija i zabavnija od povjestica koje se, premda manje poznate, ponavljaju i, kao što znamo, teže komediji.

Nataša Petrinjak

Vijenac 172

172 - 5. listopada 2000. | Arhiva

Klikni za povratak