Mučenici iz Košica

Stanislav Stolárik, Humenski zavod i trojica košičkih mučenika, Matica hrvatska Križevci, Križevci, 2000.

Prigodom obilježavanja pete obljetnice kanonizacije Marka Križevčanina, Melkiora Grodeckog i Stjepana Pongraca — trojice košičkih mučenika, MH Križevci, Matica slovačka Zagreb i Župa svete Ane iz Križevaca objavili su hrvatsko izdanje knjige slovačkog pisca i svećenika Stanislava Stolárika Humenski zavod i trojica košičkih mučenika. Rezultat je to višegodišnjeg autorova proučavanja povijesti Humenskog zavoda u Slovačkoj, u kojem su mučenici obavili duhovne vježbe prije svoje mučeničke smrti 1619. u Košicama. Hrvatskim čitateljima je knjigu približila prijevodom Dubravka Sesar.

Autor ukratko prikazuje položaj Katoličke crkve u Ugarskoj uoči Mohačke bitke i nakon nje, te povijest Humenna i obitelji Drugeth, jedne od najvećih vlastelinskih obitelji u Ugarskoj. Opisuju se i vjerski odnosi u Humennu (do dolaska isusovaca), gdje su svoju djelatnost širili franjevci, poslije protestanti. Naveden je popis članova Družbe Isusove u Humennu 1614. iz kojeg se vidi da su članovi bili svećenici, ali i profesori i učitelji gramatike, rizničar, kuhar, krojač, savjetnik itd. Time se dokazuje da je u Humennu počela raditi isusovačka škola. Pastoralno djelovanje usmjereno je na katoličku obnovu i preporod. Osniva se i Humenski zavod, koji ubrzo razvija školsku, pastoralnu i misijsku djelatnost te se Katoličkoj crkvi vraćaju i vodeći plemići u istočnoj Slovačkoj.

Autor nam, nadalje, daje biografije triju blaženika. Roditelji Stjepana Pongraca prognozirali su mu političku ili vojnu karijeru, ali on se tome odupro. O njegovoj upornosti da postane svećenik možemo se uvjeriti čitajući njegovo pismo roditeljima u kojem ih uvjerava da ni pod koju cijenu neće ostaviti svećeničko zvanje. Melkior Grodecki studirao je teologiju i filozofiju, a bio je nadaren i za jezike (dobro je znao njemački, češki i poljski) što je bilo od velike važnosti zbog propovijedi i Nijemcima i Česima. Marko Križevčanin rodio se u Hrvatskoj, koja je bila najkatoličkiji dio Ugarske. Studirao je filozofiju i teologiju, te upravljao kaptolskim posjedima u Krásnom nad Hornádom nedaleko Košica, gdje su se ova tri mučenika i upoznala te zajedno nastavila svoje poslanje. Stolárik navodi povijesne činjenice koje pokazuju što je dovelo do mučeništva trojice svećenika. Zabilježeni su izvanredni znaci, te ih je narod ubrzo počeo štovati. Relikvije njihovih tijela čuvaju se i danas.

Drugi dio knjige čine prilozi o životnoj filozofiji sv. Marka Križevčanina i duhovnoj kušnji kroz koju je prolazio zajedno s ostala dva sveca. U pogovoru je dana kronologija događaja koji su prethodili proglašavanju trojice mučenika svecima. Svecima ih je proglasio papa Ivan Pavao II. 1995.

Treći dio knjige sadrži dokumente vezane uz kanonizaciju u Košicama i domovinsku proslavu u Križevcima. Dokumente čine homilija Ivana Pavla II. u Košicama, govor svetog Oca prije molitve Anđeo Gospodnji, pozdrav nadbiskupa i metropolita Alojza Tkača u Košicama i homilija kardinala Franje Kuharića, zagrebačkog nadbiskupa u Križevcima na domovinskoj proslavi kanonizacije.

Knjiga je obogaćena slikama trojice mučenika, fotografijama Humenna i košičke crkve u kojoj su mučeni te drugim fotografijama. Toplo je preporučujem svima zainteresiranima za sudbinu košičkih mučenika.

Tanja Tomašić