Mozaik duhovne svježine

Godišnjak Matice hrvatske u Novoj Gradiški, uredili Josip Ostić, Kata Vuk i Vjekoslav Matijašević (graf. ur.)

Prvi broj Godišnjaka Matice hrvatske Nova Gradiška podijeljena je u devet cjelina: dvije sadrže literarne zapise, a sami članci — tematski različiti — raspoređeni su u sedam cjelina.

Prva umjesto uvoda sadrži četiri priloga autora Josipa Ostića, Aleksandra Stipčevića i Anđelka Jelovića. U tekstu Pregled rada MH (1991-2000), Ostić iznosi najsustavnije podatke o radu ogranka MH u Novoj Gradiški za razdoblje od obnoviteljske skupštine do danas. Prilog Od prvih čitaonica do knjižnice u Novoj Gradiški Ostić posvećuje Narodnoj čitaonici. Stipčević u članku Zabranjene knjižnice u Hrvatskoj (1918-1941) iznosi slučajeve zatvaranja knjižnica u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj zbog velikosrpske politike zatiranja hrvatske pisane riječi i kulture. Daje poseban osvrt na slučaj Hrvatske čitaonice u Gradiški.

Hrvati su oduvijek imali svoj jezik stručni je rad Anđelka Jelovića, u kojem nas vodi od glagoljaškog razdoblja, nastanka hrvatske književnosti, velikana Marka Marulića i Bartola Kašića do prvoga pravopisa.

Kulturna baština

Druga cjelina, Ugrožena baština, donosi prilog Marije Petričević o vrijednoj spomeničkoj baštini zbirke knjiga župe u Gradiški (popis 342 knjige tiskane do 1850. Augustin Žugaj 1998. uredio je u zasebnoj knjizi) i mjerama njezine zaštite, održavanja i očuvanja.

Trećoj cjelini, Sjećanjima, obol je dala Dunja Fališevac, pišući o liječniku Maksu (Maksimilijanu) Benkoviću, koji je ostavio snažan i intenzivan trag u novogradiškom zdravstvu.

Četvrta cjelina Obljetnice ispunjena je tekstovima više autora koji oživljuju događaje iz prošlosti na njihove velike obljetnice.

Peta cjelina pripala je školstvu i prilozima Dragice Vidmar, Mije Matoševića i Nade Šerić.

Tradicija i arheologija

Šesta cjelina, Arheološka istraživanja, nudi izbor tekstova Zdravka Trošćana, Marije Mihaljević i Snježane Karavanić. Istražujući arheološku topografiju, Trošćan je opisao faze nastajanja geografskih osobina novogradiškog kraja. Mihaljević piše o prapovijesnom lokalitetu naselja Slavča i istraživanjima kojima je utvrđeno da je to višeslojno naselje nositelj sopotske, kostolačke i vučedolske kulture. Karavnić u tekstu Arheološko istraživanje kasnobrončanodobnog naselja na Crišnjevima kod sela Mačkovac opisuje projekt u okviru suradnje Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavičajnog muzeja u Novoj Gradiški.

U posljednjoj cjelini, Tradicija, Vesna Kolić-Klikić prikazuje i opisuje nastanak tradicijske priredbe posvećene popularizaciji i oživljavanju puhačkih glazbala. Njezin rad nosi naslov Nova folklorna priredba u službi očuvanja tradicijskih glazbala.

Nada Šerić