Europski kaleidoskop

Europski kaleidoskop

5. međunarodni fotografski doživljaj baštine 2000, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Izložbeni salon »Izidor Kršnjavi«, Zagreb, otvaranje 22. rujna 2000.

Kako kaže i sam naslov izložbe, tema baštine, odnosno bogatstvo kulturnih i povijesnih fenomena i mjesta sama je pružila povod za stvaranje fotografskih djela. Ako uzmemo u obzir dob autora, a riječ je uglavnom o srednjoškolskom uzrastu, njihove fotografije po mnogo čemu pokazale su određenu zrelost i mogli bismo čak reći da su klasične. Dakle sadržajno i formalno, izloženi radovi ne izlaze iz okvira klasičnoga shvaćanja kompozicije i estetike fotografske slike, ali ima i fotografskih rješenja kojima se pokazuje i odmak od očekivanoga te sklonost eksperimentiranju. Iako je pristup zadanoj temi u većine autora, bez obzira na nacionalnu pripadnost, očigledno bio određen, Poljaci su pokazali i nešto fleksibilnosti. Posebno što se tiče kompozicijskog aspekta, eksperimenta dvostrukim ekspozicijama različith motiva, ali i izborom industrijske arhitekture kao temom. Kako kaže slavni teoretičar John Szarkowski: Fotografija je sustav vizualne montaže. U osnovi, ona je stvar uokvirivanja dijela čovjekova vidnog polja, s pravog mjesta i u pravo vrijeme. Kao šah, ili pisanje, ona je stvar izbora među ponuđenim mogućnostima, samo što u slučaju fotografije broj mogućnosti nije ograničen, nego neograničen.

Određena sklonost standardu vidljiva je u većine izloženih radova (pokazalo se da tehnika fotografije u boji više odgovara senzibilitetu i vrsti doživljaja, a nekolicina se odlučila za crno-bijelu alkemiju, kao autori iz Grčke i Italije). Motivi pejzaža i arhitekture kao atenskoga Partenona, španjolskih romaničkih crkvica i klaustara, Petre i antičkih hramova u Jordanu, pa do firentinske katedrale, arhitektonskih detalja Évore i Krakowa, pokazali su se zahvalnima za ovakvu vrstu fotografske interpretacije. Sve fotografije mogle bi funkcionirati jednostavno kao lijepe i kvalitetne turističke razglednice. Ako se išlo za autentičnim i tipičnim, onda je projekt u svakom slučaju uspio.

Priliku da predstave Hrvatsku dobili su mladi autori Đ uro Gavran, Olga Maltar, Lovorka Korica, Ivana Šustić, svi iz Bjelovara, te Frane Jelavić iz Zagreba.

Činjenicu da je Hrvatska također dio manifestacije Europskih dana kulturne baštine (European Heritage Days) i njezine inicijative za očuvanje baštine treba svakako pozdraviti. Sjajna ideja za okupljanje mladih Europe i usmjeravanje posebne pozornosti na očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih fenomena pokazali su se i ove godine kao dobar spoj za njegovanje tradicionalnog i njegovo prenošenje na mlađe generacije Europljana.

Iva Brezovečki-Biđin