Duša jednog otoka

Ivo Palčić, Meštri s paškog kamenjara, Adamić d.o.o. i Matica hrvatska, Novalja, 2000.

Poznato je kako svaki otok ima svoju priču, toliko sličnu, a opet toliko različitu od priča mjesta i gradova koji se nalaze na kopnu. Otočki je život svijet za sebe, zatvorena cjelina u kojoj su ljudi upućeni na bliskost, na život (ponekad i vrlo težak) u kojem pojedinac nije tek zrnce u masi, nego se osjeća uklopljenim u svijet koji ga okružuje. Otok Pag posebno se izdvaja među našim otocima — izgledom nadrealistična, gotovo Mjesečeva krajolika, doima se poput golema kamenoga broda na tamnomodroj površini mora; šiban oštrim velebitskim burama i prožet vrelim suncem, oblikovao je osebujnu kamenu površinu koja je metafora života na njemu —on je oštar i težak, ali i pun iskonske, ekspresivne ljepote.

Nakana je ove knjige jednostavna — sačuvati od zaborava segment života na otoku, zabilježiti ono što je od javne pozornosti i ukazati na sredinu koja je, iako daleko od glavnih tokova, ipak središte nekih kulturnih događanja. U tu je svrhu novinar Ivo Palčić (suradnik mnogih novina i časopisa, trenutno dopisnik Hrvatskog radija u Rijeci) odlučio skupiti i ukoričiti tridesetak razgovora s Pažanima i poznatim ljudima koji su podrijetlom s Paga, tekstova koji su objavljivani u proteklih dvadesetak godina. Objedinjuje ih ista tema — Pag kao mjesto povratka, prisjećanja na otočke znamenitosti i oblik života koji danas polako zamire. Tako se Pag ne otkriva samo kao ljetna turistička destinacija, nego i kao otok bogate kulturne prošlosti, od antike do renesanse; ovdje se otkriva duša jednoga grada i njegova nenapisana povijest. Od prvoga istaknuta Pažanina Bartola Kašića, preko povjesničara i filozofa Marka Laura Ruića, sve do danas mnogi sudionici domaćeg kulturnog života nalaze korijene na ovom otoku — Pogorelići (Ivo i Lovro), Paro (Frane i Georgij), Andriana Škunca, Srećko Badurina, Antun Tamarut...

Palčićevi su sugovornici stoga redom poznati slikari, arhitekti, povjesničari i književnici koji su podrijetlom s otoka ili pak na njemu i dalje žive — Nenad Fabijanić, Ante Zemljar, Vinko Maržić, Miroslav Granić, Nikola Crnković, Zdravko Matković i dr. U kratkoj formi novinskog intervjua Palčić precizno portretira svoje sugovornike uspijevajući ih potaknuti na inspirativan dijalog. Time ova knjiga ostaje, kako kaže Fadil Hadžić u predgovoru, »vrijedan zapis s Paga s kraja dvadesetog stoljeća«, te je u tom smislu dobra informacija o proteklome vremenu, događajima i njihovim akterima. Solidan je to pokušaj ispisivanja duhovne topografije i umijeća življenja koje nestaje.

Tonči Valenti