Dizajneri novoga koda

Dizajneri novoga koda

Andrej Filetin (1978, Zagreb) i Igor Milat (1977, Zagreb) zajedničke projekte, u prvom redu web-dizajne, potpisuju sa »:suave«, što će reći nešto kao cool ili uglađeni.

Obojica su apsolventi, Filetin na slikarstvu ALU-a, a Milat na odsjeku fizike PMF-a. Od 1998. bave se internetskom produkcijom. Za te radove dobili su niz nagrada i priznanja: za dizajn web-stranica knjižare Moderna vremena nagradu za naj-web-site 2000. (Hrvatski dani Interneta), naj-web-site 1999. godine (ITN konferencija), naj-site 1999. po izboru časopisa »PC Chip«...

Odabrani radovi »:suave« dvojca nalaze se na adresama:

www.moderna-vremena.hr ## središnje hrvatske internet stranice za knjigu

www.penezic-rogina.com ## prezentacija arhitektonskog dvojca na venecijanskom bijenalu

www.dibidus.com ## referentni kulturni online magazin

www.wulfsport.hr ## vodeći distributer odjeće i obuće za mlade u Hrvatskoj

Čime ste se bavili prije pojave weba i što vas je privuklo webu?

— Filetin: Moj prijelaz na tzv. nove medije dogodio se zapravo kao logičan nastavak onoga što sam radio prije. Dizajnom tiskanih medija bavio sam se godinama, pa sam tako, baš u doba ekspanzije Interneta, nužno upoznao neke kompjutorske postupke.

Studij slikarstva na Likovnoj akademiji bio je po mom mišljenju odlična, vrlo kompatibilna podloga za razmišljanja primijenjenog tipa. Tamo sam se intenzivno bavio čisto likovnim elementima, bez obzira na to što ljudi misle o tradicionalnom pristupu likovnim umjetnostima. Naravno, Akademija se temelji na potpuno različitom razmišljanju od bilo kojih primijenjenih umjetnosti, pa tako i dizajna, ali dodirne točke, barem na razini forme, velike su.

Moderna vremena

Naš prvi veći posao na webu krenuo je gotovo slučajno. Radio sam na prijelomu revije »Moderna vremena« kada je Nenad Bartolčić predložio da zajedno s Igorom i sa mnom pokuša razviti prilično ambiciozno internetsko mjesto za to vrijeme (1998) u Hrvatskoj, zamišljeno kao središnja hrvatska web-točka za knjigu. Na tim stranicama zapravo smo se učili raditi, ali su rezultati i povratne informacije posjetitelja bili vrlo dobri. Upravo se spremamo napraviti likovni i tehnički redizajn tih stranica.

— Milat: Ja upravo završavam fiziku na PMF-u u Zagrebu. WorldWideWeb izmislili su fizičari na CERN-u. Kada mi se prije gotovo tri godine pružila prilika da se počnem baviti web-dizajnom objeručke sam je prihvatio, kao izazov u prvom redu (to je onda bila stvar za frikove, sjećam se prvih uputa za HTML), a onda i kao način da se zaradi novac. Andrej je u tim unio svoj istančan smisao za vizualne komunikacije i grafičko oblikovanje na računalu, a ja svoje poznavanje računalnih jezika i aplikacijske logike.

Koje su osobitosti web-dizajna?

— Filetin: Onoliko koliko se kamen razlikuje od papira, a papir od videa, toliko je i web nov što se tiče mogućnosti izraza i zakonitosti koje donosi. Na praktičnoj razini, web je već dovoljno različit samom činjenicom što nema određen format. Teško je osmisliti cjelinu kompozicije ako svaki element mora biti relativno autonoman, a granice formata zapravo ne postoje. Taj je problem donekle prevladan pojavom flash-tehnologije, koja proporcionalno tretira sve elemente na stranici. Ono što je mnogo važnije je to što web nije nužno linearan medij poput, primjerice, videa. To znači da se unutar jednog web-mjesta posjetitelj može kretati u bilo kojem smjeru koji je autor predvidio. Treći bitan aspekt weba je interaktivnost. Ona omogućuje ne samo da posjetitelj sam određuje u kojem će se smjeru kretati, nego da sam potpuno oblikuje svoj doživljaj nekoga web-mjesta. Znači, posjetiteljev input na webu može biti vrlo bitan za stvaranje iskustva nekog web-sitea. To je pojačano činjenicom da je na webu moguće smjesta reagirati, trenutno promijeniti određene faktore koje određuju stranicu, a i vrlo rapidno servirati informacije unutar web-servisa. Dakako, obzirnost prema posjetitelju web-stranice rezultirala je i time da se u kreiranju web-sitea mora ponekad poštovati niz gotovo ergonomskih pravila kako bi se ljudi što ugodnije na njemu osjećali i što lakše po njemu snalazili.

— Milat: Čini mi se da dio ljudi koji se danas bave izradom stranica u Hrvatskoj zapravo ne razumiju osnovne stvari o tome. Premalo pažnje posvećuje se idejnom planiranju i osmišljavanju nekog internet-mjesta. Internet-mjesto nije letak ni plakat, niti reklama u novinama. Na Internetu se kupuje i prodaje, sklapaju poslovi, razmjenjuju informacije. Danas ljudi očekuju potpunu interaktivnost. Ali ne interaktivnost da se tu vrte neke sličice koje se godinama učitavaju, nego interaktivnost koja omogućuje da se neki posao obavi što brže i što ugodnije, bilo da je to pronalaženje telefonskog broja ili cure ili dečka. Naravno da je na kraju izgled stranica bitan. No funkcionalnost (u najširem smislu) i svrsishodnost svakog elementa mora biti ishodište i nit vodilja tijekom cijelog procesa izrade. Pogledajte samo kako je to sjajno riješeno na www.google.com.

Koje su tendencije razvoja weba?

— Filetin: Sve o čemu sam govorio prije jasno ukazuje na to da je web vrlo pogodan za komercijalne projekte, ali u najmanju ruku i jednako povoljan za umjetnički izraz. Vani je posve uobičajeno bavljenje webom kao umjetničkim sredstvom, što je vrlo zanimljivo, pogotovo ako se ima na umu da se cijela postmoderna umjetnost percipira kao svojevrstan kraj. Web otvara mnoga vrata.

Nova kozmologija

Budućnost weba shvaćam kao vrstu interaktivne televizijske produkcije. Ono čemu se također teži jest da se današnji web-siteovi preobraze u mjesta za zabavu — znači fun&entertainment postao je jako važnim elementom kreacije svih novijih stranica.

Jasno je da u svijetu internetske tvrtke trenutno dominiraju financijskim i burzovnim trendovima. Šteta je što naša zemlja jako zaostaje u razvoju, s obzirom na to da je na Internetu nevažno iz koje države site fizički dolazi, što čak ne mora ni biti transparentno, a dostupan je, bez razlike, svuda i sada. Ono čime bismo se mi voljeli baviti u budućnosti jest manje komercijalna primjena Interneta, a više Internet kao medij.

— Filetin: Brzina razvoja Interneta posljednjih godina i njegova veličina je zapravo nepojmljiva. Barem meni. Ako netko može zamisliti dvije milijarde internetskih stranica i milijun novih svaki dan, sa ne znam koliko milijardi riječi i podataka i koliko je to raznih ljudi koji u tome sudjeluju, onda bi se on trebao baviti kozmologijom. Ili raditi za Google, čiji su meštri indeksirali milijardu stranica. Nadam se da Internet neće postati igralište velikih kompanija, prodavača u utrci za profitom.

Kojim ste idejama bili rukovođeni pri izradi webova za online-časopis »Dibidus« i arhitekte Penezića & Roginu?

— »:suave«: Dibidus.com zamišljen je kao online magazin za kulturu i lifestyle, s naglaskom na kvalitetu autorskih tekstova, malo pomaknutu tematiku, a sve s ciljem da postane referentno mjesto za takve teme na našem webu. Organizacijski je zamišljen poput magazina — redovno izlazi određen broj tekstova u određenom ritmu, podijeljeno po vrsti. Željeli smo napraviti svojevrstan anti-web-dizajn (otud škarice), što jednostavniji, što čišći, koji aludira na tiskani medij, ali se istodobno maksimalno služi naprednom internetskom tehnologijom, i učitava se što je brže moguće.

Site s kojim smo mi nekako najzadovoljniji jest prezentacija arhitekata Penezića i Rogine, rađen za ovogodišnji bijenale u Veneciji. Osim na Internetu, isti je bio instaliran i na touch-screen-konzolu kao integralni dio njihove izložbe. Tema ovogodišnjeg bijenala bila je etičkog karaktera, pa su se naši arhitekti odlučili predstaviti audio-taktilnom prezentacijom — izložbom za slijepce. Mi smo im predložili virtualnu prezentaciju koja se sastoji od slikovnih krajolika njihovih nagrađenih japanskih projekata. Cilj nam je bio simulirati prirodnu okolinu unutar koje se posjetitelj slobodno kreće u svim smjerovima, a nije stalno zatrpavan tekstualnim informacijama. On se potiče da istražuje krajolike, nikad ne znajući što će se točno sljedeće dogoditi kada pritisne na neki od zavodljivih elemenata krajolika. Oni međutim uvijek rezultiraju prodiranjem na razinu dodatne informacije o projektima. Čini nam se da se ovaj site najbolje koristi zakonitostima novog medija, i da se najviše približava našem poimanju doživljaja koji bi takve stranice trebale u posjetitelju pobuditi.

Razgovarao Kruno Lokotar