Sveti Ivan Zelina

Naselje Sveti Ivan Zelina ove godine slavi osamsto godina od prvoga pisanog spomena crkve sv. Ivana Krstitelja, a time i samog naselja. Grad Sveti Ivan Zelina i Matica hrvatska iz Svetog Ivana Zelina objavili su prigodno monografiju Sveti Ivan Zelina, osam stoljeća pisane povijesti i kulture, čiji je glavni urednik Mladen Houška.

Osim uvodnoga teksta Josipa Bratulića Zelini u pohode te Riječ kardinala Franje Kuharića, knjiga je podijeljena na osam dijelova. U prvom, koji nosi naziv Srednji vijek — daleki počeci, nalazi se tekst Lelje Dobronić Zelina, a tu su još i neke srednjovjekovne isprave koje se odnose na Zelinu. Drugi dio, pod naslovom Burna stoljeća — predziđe kršćanstva, donosi nekoliko tekstova o prošlosti Zeline, o borbama protiv Turaka (Vjekoslav Klaić, Prilozi za povijest grada Zeline), zatim tekst o plemićkom dvorcu Paukovcu Artura Schneidera, tekst Vlade Magdića o biskupu Aleksandru Ignaciju Mikuliću i dr.

Slijedi dio nazvan Bogatstvo crkvene baštine u kojem su vrlo iscrpnim tekstualnim prilozima, i brojnim fotografijama potanko opisani Barokno kiparstvo Sv. Ivana Zeline (Doris Baričević), Sakralno slikarstvo (Mirjana Repanić-Braun), zatim Crkveno posuđe u zelinskom kraju (Ivo Lentić), a prikazane su i stare knjige koje se čuvaju u župnom dvoru u Zelini, među kojima se ističe inkunabula Legenda aurea iz 1486. talijanskog autora Jacobusa de Voragine.

Četvrti dio, kako mu i samo ime govori, obrađuje Grbovnice, grbove, pečate, a donosi i mnoge fotografije grbova i pečata te isprava kojima se potvrđuje plemićki status pojedinim zelinskim obiteljima. Prema građanskoj Zelini naslov je sljedeće cjeline u monografiji, koja obiluje starim razglednicama i fotografijama s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a sadrži i kratke tekstove o važnim osobama iz zelinskoga kraja, primjerice o Dragutinu Stražimiru, svećeniku, gospodarskom stručnjaku i prosvjetitelju, zatim o Milutinu Baraču, kemičaru, ornitologu i pčelaru, o likovnim umjetnicama Zdenki Sertić i Anki Krizmanić i dr. Tu su također tekstovi o boravcima bana Josipa Jelačića i kardinala Alojzija Stepinca u Zelini (blaženi Stepinac bio je neko vrijeme zelinski župnik).

Domjanićevim stihovima Po dolu i gaju, / Po dragomu kraju, / Od kojeg mi lepšega ni naslovljen je sljedeći dio knjige, koji donosi ulomke iz književnih djela naših poznatih književnika, primjerice Gjalskog, Begovića, Peića i dr. Svi ti ulomci više ili manje tematiziraju zelinski kraj. Osim njih, tu je i sveobuhvatan tekst Stjepana Dragije o životu i djelu Dragutina Domjanića, rođenu u Krčima nedaleko od Zeline. Monografija Sveti Ivan Zelina završava kratkom, ali vrlo informativnom kronologijom događaja iz zelinske povijesti.

Uz brojne pohvale koje bi se uredništvu monografije mogle uputiti ima mjesta i za pokoju zamjerku. Glavni prigovor tiče se prevelikih razlika, kako sadržajnih, tako i opsegovnih, među pojedinim cjelinama. Tako je primjerice dio o sakralnoj baštini najiscrpniji i prilozima najbogatiji, dok su neki drugi dijelovi kudikamo skromniji. No ta neujednačenost proizlazi iz same koncepcije monografije, iz odluke da se ona sastavi iz ulomaka ili cjelovitih tekstova koji su o pojedinim temama vezanima uz Sv. Ivana Zelinu već objavljeni, a da se ne ide u izradu posebnih priloga, namijenjenih upravo monografiji.

Bez obzira na sve, jedino možemo čestitati svim stanovnicima Zeline na njihovoj obljetnici, a članovima MH u Zelini na lijepoj i zanimljivoj knjizi, uz nadu da će ona doprijeti do mnogih hrvatskih domova, gdje joj je mjesto.

Krešimir Dominković