Prijedlog novog zakona o visokoj naobrazbi

Prijedlog novog zakona o visokoj naobrazbi

Dana 6. rujna u prostorijama PMF-a Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi u nizu predviđenih sastanaka između Ministarstva znanosti i predstavnika Sveučilišta u Zagrebu. Sastanak je zamišljen kao dio javnih rasprava o prijedlogu novog zakona o visokoj naobrazbi. U prvom dijelu sastanka predstavnici Ministarstva ministar Kraljević i njegov zamjenik Polšek opširno su izložili koncept prijedloga zakona. Koncepcija se zasniva na deregulaciji sustava visoke naobrazbe koja bi se provela kroz maksimalnu liberalizaciju osnivanja visokih učilišta, slobodu udruživanja i razdruživanja ustanova unutar i izvan sveučilišta, slobodu i mogućnost sklapanja ugovora među sudionicima nastave, plaćanje školarina te niz ostalih liberalnih oblika školstva. U ambicioznom i temeljitom projektu reforme za ciljeve su postavljeni poboljšana kvaliteta nastave, brža mobilnost nastavnog osoblja i studenata, prilagođavanje europskom sustavu bodovanja nastavnih programa, čvršće povezivanje znanosti i privrede, regionalno jačanje visoke naobrazbe u Hrvatskoj. Motivacija za uvođenje dalekosežnih promjena proistječe iz činjenice da je hrvatska visoka naobrazba izrazito konzervativno koncipirana, birokratski opterećena te neusklađena s trenutnim tokovima obrazovanja u europskim zemljama, tvrde u Ministarstvu znanosti. U zanimljivoj raspravi nakon izlaganja uočena su dva temeljna problema u prijedlogu zakona: uvođenje školarine i privatizacija elemenata visokog učilišta. Koliko će školarina povećati kvalitetu obrazovanja i nastave? Hoće li tržišni mehanizmi biti odgovarajući parametri akademskog života? Koliko je uopće Hrvatska ekonomski, intelektualno, duhovno i politički spremna za duboke i gotovo dramatične promjene na osjetljivu području obrazovanja? Navedena su pitanja samo neka u nizu postavljenih pred predlagače zakona, a da bi se na njih kompetentno odgovorilo bit će potrebne još brojne javne rasprave.

Kaos se nastavlja

Sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu održana 12. rujna započela je nizom polemika i pitanja. Nekoliko točaka dnevnog reda bilo je posebno aktualno. Na prvom mjestu to je bilo pitanje proračuna Sveučilišta za 2001, za koji je utvrđeno da je odraz kompromisa između potreba i očekivanja Sveučilišta te realnih financijskih mogućnosti Ministarstva znanosti. Prijedlog proračuna Zagrebačkog sveučilišta iznosi 1,7 milijardi kuna od 2 milijarde koje Ministarstvo dobiva iz državnog proračuna. Temelj takvu proračunu predlagači pronalaze u činjenici specifičnosti položaja Zagrebačkog sveučilišta u opsegu nastave fakulteta i broju studenata. Od zatraženog iznosa ministarstvo je u mogućnosti osigurati tek dio sredstava zatraženog proračuna. Aktualizirano je pitanje inicijative Iskorak 2001. koja je koncipirana na europskim sveučilišnim konvencijama (Magna Charta europskih sveučilišta, Svjetska deklaracija o visokom obrazovanju...), a idejno određena u Deklaraciji Iskorak 2001 kojom se utvrđuje ustanovljenje standardne sveučilišne autonomije, osiguravanje kvalitete akademskog razvoja studenata, poboljšanje trajne edukacije, osiguravanje bolje međunarodne suradnje, stvaranje partnerstva s gospodarstvom, vladom te ostalim civilnim institucijama. Deklaraciju Iskorak 2001 donijeli su profesori i studenti okupljeni oko inicijative Iskorak 2001 6. rujna 2000. u auli Sveučilišta u Zagrebu. I na ovoj je sjednici potvrđen izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora te pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija. U sklopu međunarodne suradnje spomenut je opsežan projekt provoga poslijediplomskog studija organizirana u Hrvatskoj na francuskom jeziku, kojemu je cilj stvoriti europske stručne asistente. Takav studij obrazovao bi frankofone hrvatske stručnjake na području europskih integracija te usklađivanja pravila i prakse (državne i lokalne administracije, diplomacije, medija, kulture, znanosti). Na sjednici je opet bilo dotaknuto pitanje Hrvatskih studija. Rektor Jeren zatražio je osnivanje povjerenstva za rješavanje tog kompleksnog pitanja akademske zajednice u Hrvatskoj. To bi povjerenstvo sačinjavali dekani Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan, dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak te prorektor Dragan Milanović. Povjerenstvo bi trebalo zatražiti od tajništva Hrvatskih studija nastavni plan s uvidom u popis profesora koji bi trebali predavati. Takvom odlukom jasno je određeno da nijedan od predavača bez izbora u zvanje neće držati nastavu.

Davorin Stipić