Ta divna privatna inicijativa

Ta divna privatna inicijativa

Pogled u Zbirku Essl — umjetnost sadašnjosti. Ususret izložbi Austrijsko slikarstvo osamdesetih, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 15. rujna-29. listopada 2000.

Za nekoliko dana počinje jesenska izložbena sezona Galerije Klovićevi dvori, projektom ostvarenim u suradnji sa Zbirkom Essl iz Klosterneuburga kraj Beča i Austrijskim kulturnim institutom u Zagrebu. Planirana izložba prvo je cjelovito predstavljanje suvremenog austrijskog slikarstva u Hrvatskoj te ovom prigodom nije naodmet napisati nekoliko riječi o samoj Zbirci Essl, najvećoj privatnoj kolekciji te vrste u Austriji.

Djela u posjedu obitelji Essl okupljaju različite razvojne impulse likovne umjetnosti 20. stoljeća. Njezini počeci leže u sakupljačkoj djelatnosti bračnoga para Agnes i Karlheinz Essl šezdesetih godina prošlog stoljeća. Prvi poticaj pri razvoju interesa za suvremeno slikarstvo bio je tada kontakt s modernom američkom umjetnošću.

U samim počecima neplanski oblikovane zbirke brzo se iskristaliziralo jedno težište — austrijska klasična moderna do 1945. Važan korak u upoznavanju suvremenih strujanja u likovnoj umjetnosti vlastite zemlje bilo je sklapanje prijateljstva s mnogim umjetnicima početkom sedamdesetih, između ostalih s Moldovanom, Ringelom, Kocherscheidtom, Jungwirthom, Pongratzom i Rainerom.

Sve do sredine osamdesetih sakupljačka strast vlasnika ostala je skrivena od javnosti. Tek kad su stambeni prostori bili prepunjeni umjetničkim djelima, a financijska baza za dalje pothvate učvršćena, Esslovi su odlučili razviti koncept prema kojem bi zbirka izrasla u cjelinu. Istovremeno su shvatili da Austriji nedostaje potpun pregled umjetnosti nakon 1945, što je odredilo preorijentaciju njihovih interesa. Kada je to bilo moguće, otkupljivali su od pojedinih umjetnika cijele nizove radova, kako bi prikazali osobni razvoj svakog od njih.

Nadopuna inventara bečkih muzeja

Bečki Muzej moderne umjetnosti nikada nije namaknuo sredstva da sakupi zbirku suvremene umjetnosti tako široka spektra. Da podvig punjenja rupe u pregledu slikarstva 20. stoljeća nije realiziran od privatnika, možda bi Austrija do danas vrijedila isključivo kao zemlja Klimta, Schilea i Kokosche.

Godine 1987. prema projektu višestruko nagrađivanog arhitekta Heinza Tesara u Klosterneuburgu sagrađena je kuća Schömer, upravna zgrada poduzetničke tvrtke Essl. Ona je istodobno, sa ciljem da se umjetnost i poduzetništvo stavi u »neprekidan dijalog i kreativnu razmjenu«, služila i kao galerija. U njoj su godinama organizirane izložbe isključivo za suradnike i zaposlenike, koji su sami mogli birati slike sa zidova vlastitih radnih prostora, kako bi »energija i mašta umjetnika pozitivno utjecala na radnu klimu« unutar tvrtke. Prva izložba dostupna javnosti, Desetljeće slikarstva, održana je 1991. u bečkom Kunstforumu. Tek od tada pojačana je izložbena djelatnost u zemlji i inozemstvu, a počelo se i voditi računa o stavljanju austrijske umjetnosti u širi, internacionalni kontekst.

Od 1993. zbirka dobiva internacionalni karakter sustavnim dopunjavanjem radovima američkih, njemačkih, skandinavskih, talijanskih, francuskih, engleskih i španjolskih umjetnika. Od sredine devedesetih u njoj su zastupljeni i drugi mediji osim slikarstva — skulptura, fotografija i videoinstalacije.

Kada je 1994. Karlheinz Essl, smatrajući svoju zbirku nadopunom inventara bečkih muzeja, a ne njihovom konkurencijom, ponudio da o vlastitom trošku izloži jedan njezin dio u Leseturmu budućeg bečkog Museumsquartiera, zbirka je okvalificirana kao manje vrijedna. Time je suvremena austrijska umjetnost morala preživjeti stanovitu pljusku. Otada su svi pokušaji suradnje s državnim institucijama propali.

Na pitanju kvalitete sakupljenog u austrijskom su se stručnim krugovima već lomila koplja. Čuli su se tako prigovori da se u zbirci ne može otkriti jasna razvojna linija te da ona sadrži mnogo loše umjetnosti. Sigurno je, međutim, samo to da se o njoj sve do 1995. znalo nedovoljno. Tek na izložbi Slikarstvo u Austriji 1945-1995. moglo se vidjeti da joj je svojstvena neobična kompleksnost. Iste je godine oživljena i Zbirka Essl — privatna zaklada koja ima za cilj sakupljati, izlagati i publicirati djela suvremene likovne umjetnosti te organizirati popratne programe.

Umjetnost obogaćuje život

U tom je času postojeći depo Schömer-Hausa već bio prepunjen. Ideja njegova proširenja pokazala se neizvedivom, pa se iz želje imati vlastiti posjed stalno pred očima i dostojno ga prikazati javnosti rodila potkraj 1996. sasvim nova. Njezino realizirano obličje je novi Ausstellungshaus u dunavskoj dolini nedaleko od Schömer-Hausa, najveći privatni muzej Austrije na ukupno 7200 četvornih metara i jedna od zanimljivijih muzejskih kuća 20. stoljeća. Arhitekt Tesar ovoga je puta koncipirao raznolike prostorne strukture, prilagođene potrebama i aktivnostima Zaklade Essl, od klasičnih galerijskih prostora za stalni postav do velike dvorane sa njenom otvorenom arhitekturom, vrta i terase zamišljenima za povremene izložbe. Otvaranjem muzeja 5. studenog 1999, izložbom i popratnom publikacijom Sammlung Essl — the first view započela je nova faza u životu zbirke. Eksponati koji čine stalni postav obuhvaćaju djela od klasične moderne, apstraktnog ekspresionizma pedesetih i šezdesetih preko bečkog akcionizma i New Paintinga osamdesetih, do reduciranih formi devedesetih godina. Od mnogih važnih umjetnika prije svega se ističe zastupljenost Anzingera, Atterseea, Brusa, Frohnera, Holleghe, Hundertwassera, Kochkerscheidta, Koglera, Mikla, Nitcha, Pichlera, Rainera, Schlegela, Weilera i Westa. Da bi se umjetnost približila što široj publici, u muzeju se organiziraju aktivnosti široka spektra — predavanja, seminari, projekcije filmova, koncerti i avangardni muzički programi, kao što je React/chain. Trenutno je u tijeku izložba Works in space, koja ima karakter eksperimenta. Ona prezentira skulpture/objekte u dijalogu s djelima izloženim u okviru The first view. Do 1. listopada u muzeju se može vidjeti i niz fotografija njemačkog umjetnika Güntera Forga, koji pokazuje dvadesetih godina u Moskvi izvedene projekte arhitekta Konstantina Melnikova.

Na često postavljeno pitanje vlasnicima u rijetko davanim intervjuima — zbog čega se jedna poduzetnička obitelj, bez državnih subvencija, upušta u ovakvu kulturnjačku pustolovinu — dobiva se uvijek isti odgovor. Esslovi smatraju, naivno ponavljajući prilično banalnu rečenicu »umjetnost obogaćuje život«, kako im je sa mogućnošću posjedovanja više od četiri tisuće umjetničkih radova, u ruke stavljena zadaća očuvanja istih, kao i njihove popularizacije u popratnim programima muzeja. Želja da uspostave kontakte s inozemstvom, dokažu da je ono što imaju jedna od važnijih europskih zbirki suvremene umjetnosti, da dobiju povratnu informaciju o onome što rade i sugestije za eventualne ispravke, dovela je Esslove i u Zagreb. Istodobno sa izložbom u Klovićevim dvorima Austrijsko slikarstvo osamdesetih održat će se u Muzeju suvremene umjetnosti izložba Bečki akcionizam. Ostaje nam samo strpiti se i vidjeti kojim će nas izborom djela iznenaditi voditeljica zbirke Gabriele Bösch.

Libuše Jirsak