Vijenac 170

Književnost

Šetnja po krovu svijeta

Darko Berljak, Ključevi neba ili tibetska trilogija, Izvori d.o.o., Zagreb, 2000.

Šetnja po krovu svijeta

Darko Berljak, Ključevi neba ili tibetska trilogija, Izvori d.o.o., Zagreb, 2000.

Nakon prve, Dodiri neba, Dako Berljak javlja se s novom knjigom, Ključevi neba. Knjiga od tristotinjak stranica podijeljena je u petnaest poglavlja, i to: Uvod ili san postanka, Pasang ili nomad vjetra, Kali Gandaki ili rijeka od pamtivijeka, Kathmandu ili stupa kralja Ashoke, Kanjon Po Chu ili Dveri pakla, Lhasa ili Mjesto bogova, Cho Oyu ili Tirkizna božica, Yarlung Tsampo ili Brahmaputra, Dolina kraljeva ili kolijevka Tibeta, Kailas ili Središte univerzuma, Buddha Sakyamuni ili umjetnost srednjeg puta, Chomolungma ili Božja majka Zemlje, OM ili Majka svih riječi, Pregled opisanih ekspedicija i putovanja, Suputnici i ostale osobe i na kraju je dodan tumač pojmova i nazivlja. Predgovor je napisao poznati slovenski alpinist Iztok Tomazin. Knjiga je bogato opremljena sa 75 izvanrednih slika u boji, koje je autor snimio tijekom ekspedicija i putovanja po Himalaji, Nepalu i Tibetu, crtežima i kartama koje prikazuju ta putovanja.

Namijenjena je svima koji bi željeli doznati nešto više o Himalaji i zemlji s krova svijeta, Tibetu. Na temelju vlastitih iskustava iz višekratnih boravaka na Himalaji i Tibetu, gdje je boravio kao vođa i organizator ekspedicija na osamtisućnjake ili kao vođa stručnih putovanja po Tibetu nastalo je ovo djelo, po svemu osobito u hrvatskoj književnosti.

Ako bismo željeli podijeliti sadržaj ovoga putopisnoga romana, bez obzira na naprijed spomenuta poglavlja, dobili bismo tri cjeline koje se međusobno prožimlju i nadopunjuju. Prvo je građa koja govori o ljudima i istinitim i dramatičnim događajima na hrvatskim ekspedicijama vezanim uz uspone na himalajske vrhove što ih je vodio autor.

Drugi dio donosi vrlo mnogo podataka o Tibetu i Tibetancima, povijesti i religiji, odnosno o tibetskom budizmu, običajima, obredima, kultnim mjestima i mjestima hodočašća. Ti su podaci toliko točni da se mogu mirne duše navoditi kao izvori i u pisanju znanstvenih radova o toj temi.

Treći dio donosi, prema kazivanju samoga autora, malo znanstvene fantastike, koja to za autora i ne mora biti.

Taj je dio vrlo zanimljiv jer polazi od hipoteze da se na tri planinska vrha: Chomolungmi, Cho Oyuu i Kailasu nalaze ključevi neba koji će uvesti Zemlju i Zemljane u novi i drukčiji svijet.

Da bi sakupio iskustva i podatke za pisanje knjige, autor je poduzeo u posljednjih petnaest godina desetak ekspedicija i putovanja u Nepal i Tibet, i kada bi zbrojio sve dane provedene na tim prostorima, bilo bi to oko tri godine života. Ono što Tibet čini toliko privlačnim zapadnjacima njegove su planine, rijeke, jezera, beskrajne pustinje, a najviše od svega ljudi koji damo žive. Tibetanci, a možda je hrvatski ispravnije reći Tibećani, najveća su vrijednost Tibeta. Kulturom, religijom, običajima i vjerovanjima pokazali su da se može opstati u nama zapadnjacima potpuno neprimjerenim uvjetima i sačuvati kulturno-povijesne tečevine koje su bile zajedničke svim narodima Staroga svijeta. Samo što smo mi na zapadu, poneseni brzim tehnološkim razvojem, izgubili korijene koji nas vežu uz zemlju na kojoj živimo. Za Tibetance sve je na njihovoj zemlji sveto jer u svemu postoji dio božanskoga.

Knjiga će biti od velike koristi svima onima koji žele otputovati u te daleke zemlje, ali i onima koji su krenuli na unutrašnja putovanja.

Tomo Vinšćak

Vijenac 170

170 - 7. rujna 2000. | Arhiva

Klikni za povratak