Vijenac 167

Matica hrvatska

Zlatne povelje Matice hrvatske

»Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak«

gl. i odg. ur. Đ urđica Lasić-Vuković, Matica hrvatska, Sisak, 1999

»Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak«

gl. i odg. ur. Đ urđica Lasić-Vuković, Matica hrvatska, Sisak, 1999

Časopis »Riječi«, koji izdaje Matica hrvatska u Sisku uspio se održati i ostati prepoznatljivim, iako je, u svojoj gotovo tridesetogodišnjoj povijesti, prestajao izlaziti u dva navrata.

Prvi broj izašao je 1969, pet godina nakon osnivanja Ogranka Matice hrvatske u Sisku, u malom formatu (19 cm). Časopis je, kako se kaže u uvodniku prvoga broja, smjerao prezentirati stajališta pojedinaca i omogućiti kritičku riječ, tematizirati probleme sredine, ali izbjeći provincijalnost. Te smjernice urednik Dragan Božić nastojao je slijediti od početaka. Tako u spomenutom prvencu iz 1969. nalazimo, primjerice, pjesme u prozi Dubravka Horvatića, izbor iz najmlađe hrvatske lirike koju čine i autori poput Luke Paljetka, Gorana Babića, Slavka Jendrička, priloge o izložbama Zdenka Gradiša i Želimira Janeša u Muzeju Sisak i drugo. Časopis je obogaćen slikovnim prilozima, reprodukcijama radova dvaju spomenutih umjetnika.

Zbog političkih prilika časopis je prestao izlaziti 1971, što je bila sudbina i svih ostalih Matičinih izdanja.

Riječi ponovno izlaze od 1990. do 1993, s glavnim i odgovornim urednikom Antom Matijaševićem. Koncepcija časopisa prilično je definirana podjelom u nekoliko cjelina: Proza, Poezija, Razgovori, Esej, Kritike i prikazi i Ex Pannonia, koju čine tekstovi iz povijesti Siska.

Od 1994. do 1999. časopis ponovno ne izlazi, a onda se javlja u novom formatu (30 cm) i s novom urednicom, Đ urđicom Lasić-Vuković.

Stare tematske cjeline ostale su i u novim izdanjima, ali su im pridodane i neke druge, a na prvi je pogled očito i sasvim novo grafičko oblikovanje, koje u nekim segmentima još nije sasvim dovršeno.

Od poezije, koja od početaka zauzima istaknuto mjesto u ovom časopisu, i dalje nailazimo na zanimljive priloge, poput onoga Branka Maleša Iz ostavštine Josipa Severa, pjesama Božice Jelušić ili prepjeva strane poezije. Uvijek je predstavljena proza i eseji književne kritike.

Ogledi uvijek sadrže zanimljivosti iz prošlosti Siska, pa tako čitamo o kazalištu u Sisciji i arheološkim nalazima koji upućuju na postojanje rimskog teatra u Sisciji, o Hrvatskom pjevačkom savezu u Sisku utemeljenom 1875, ali i o temama od širega kulturnog značenja, kao što je ona koju donosi tekst Vide Furlan Mistika glagoljice.

Redoviti su slikovni prilozi koji predstavljaju pojedine autore. Do sada Milana Steinera, Kožarića, Zdenka Gradiša, Ivana Antolčića, Ivana Marekovića, Stjepka Rupčića, Marijana Glavnika, Ivana Heila, i druge.

Još je mnoštvo drugih tema koje donosi ovaj časopis, od arheologije, kazališta, do graditeljstva. Uvršteni su i tekstovi pisani u spomen, primjerice, Matku Peiću, ili uz obljetnice, i manje poznatih, kao uz 345. obljetnicu smrti Nikola Krajačevića.

Vidljiva je tendencija uredništva (Slavko Jendričko, Bartol Biličić, Marijan Crtalić, Branko Hrs, Đ urđica Lasić-Vuković, Ivan Mareković, Tatjana Rožanković) da pokrije što više tema, što raznolikijih, pa nalazimo i priloge o zdravlju i ekologiji.

Ovdje smo tek letimično prošli kroz nekoliko brojeva časopisa »Riječi«, a svaki od njih nudi mnogo više.

Nadamo se da će ova nagrada biti dodatni poticaj u nastojanju da se u potpunosti osmisli koncepcija časopisa koji svakim brojem otkriva nove mogućnosti.

Vesna Zednik

Vijenac 167

167 - 27. srpnja 2000. | Arhiva

Klikni za povratak