Plakat kao umjetničko djelo

Plakat kao umjetničko djelo

Već dvanaestak godina u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu njeguje se običaj da plakate za pojedine predstave izrađuju vrhunski likovni umjetnici, čime je znatno povećana njihova zanimljivost i umjetnička vrijednost. Do sada su plakati zagrebačkog HNK-a predstavljeni u Helsinkiju, Pragu, Poljskoj i Pečuhu, a u planu je i njihova izložba u Londonu.

Prije pet godina HNK Zagreb je proslavio stotu godišnjicu zgrade bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera (1847-1916) i Hermanna Helmera (1849-1919). Njih su dvojica, među mnogima, projektirala i kazalište u Rijeci te Varaždinu 1873. Tih godina projektirali su i kazalište Ivan Vazov u Sofiji i Plovdivu. Adam Mandrović (1839-1912), zagrebački glumac, režiser i intendant, neko je vrijeme bio intendant u kazalištu u Plovdivu, gradu koji je pobratimljen sa Zagrebom.

Godine 1998. u Sofiji je izložen izbor kazališnih plakata HNK raznih autora, a u Plovdivu plakati Ivana Lackovića Croate u sklopu njegove izložbe akvarela. Ljetna likovna kolonija koja se održava u Plovdivu, koji je ove godine jedan od kulturnih gradova Europe, ugostila je našega slikara Tonija Franovića i tako je započeo ovaj mali projekt.

Prva od ovogodišnjih izložbi plakata HNK održana potkraj svibnja, vezana je uz bugarski grad Kazanluk. Plakati HNK-a izloženi su na glavnom gradskom trgu i takav postav prema van osvojio je simpatije i privukao veliku pozornost bugarskih medija.

Sa druge strane, u sklopu Međunarodnog umjetničkog festivala u Plovdivu posjetiteljima se predstavio, uz nekoliko plakata Zagrebačkog velesajma, veći izbor plakata zagrebačkog HNK pod zajedničkim nazivom Impresija 2000. U velikom prostoru dominirali su panoi na kojima su bili izloženi plakati Ivice Antulovića, Ivana Lackovića Croate, Nenada Dogana, Borisa Bućana, Dimitrija Popovića, Mersada Berbera, Ivice Propadala, Vjenceslava Richtera, Munira Vejzovića, Dubravke Babić, Ivice Šiška, Fadila Vejzovića, Vasilija Josipa Jordana, Branka Bahuneka, Ede Murtića, Nikole Reisera, Antuna Tonija Franovića, Josipa Vanište, Dine Lenković, Ivana Lovrenčića, Zlatka Boureka, Đ ure Pulitike, Zlatka Kauzlarića Atača, Nives Kavurić-Kurtović, Matka Trebotića, Dalibora Jelavića, Ivana Rabuzina i Eugena Kokota. Tom je prigodom specijalni plakat i razglednicu izradio Toni Franović sa prikazom Hermesa u čijoj pozadini se naziru Kazališta u Zagrebu i Plovdivu, a keramičke predmete je napravila Andrea Bassi, zagrebačka Riječanka koja ih izrađuje nekoliko godina, nadahnuta detaljima sa zagrebačkog nacionalnog kazališta.

Vrlo je bitno u cijeloj priči spomenuti dvojac bez čijih ideja i pomoći ovaj cijeli projekt sigurno ne bi zaživio. Profesor Todor Valčev, dugogodišnji violončelist u ansamblu zagrebačkog HNK i član hrvatsko-bugarskog društva, skupa se sa Jankom Kichlom, višegodišnjim direktorom Opere a danas šefom Propagande HNK, angažirao da bi ova izložba što jače odjeknula u kulturnoj javnosti Bugarske, ali i šire.

U izložbenom prostoru, postavljeni na visoke panoe i diskretno osvijetljeni, Murtićev Hasanaga, Bahunekov Don Quijote, Bourekov Neobičan čovjek, Kokotova Dubravka, Dimitrijeva Moć sudbine, Trebotićevi Dom Bernarde Albe i Dvorac modrobadog, Reiserove Balade koje donosi vjetar, Vaništini Otmica iz Saraja i Glembajevski ciklus, Werther Nives Kavurić — Kurtović, Berberova Carmen, Atačev Nikola Šubić Zrinjski ili Franovićevo Nasilje nad Lukrecijom predstavljaju samo mali isječak iz opusa umjetničkih kazališnih plakata koji su sjajno predstavljeni u Plovdivu.

Marko Kružić