Vijenac 167

Matica hrvatska

Zlatne povelje Matice hrvatske

Obranjen Karlovac — obranjena Hrvatska: djelovanje Kriznog štaba općine Karlovac 1991-1992

Mijo Laić, Hrvatski informativni centar, Centar za dokumentaciju o Domovinskom ratu i Matica hrvatska Karlovac, Karlovac, 1999.

Obranjen Karlovac — obranjena Hrvatska: djelovanje Kriznog štaba općine Karlovac 1991-1992

Mijo Laić, Hrvatski informativni centar, Centar za dokumentaciju o Domovinskom ratu i Matica hrvatska Karlovac, Karlovac, 1999.

Većinu građe u knjizi čine zapisnici sa sjednica Općinskog kriznog štaba (njih 96!), kojemu je na čelu 1991/1992. bio autor knjige. Laić je materijal oblikovao kao kronologiju borbe za grad, a obuhvaća vrijeme od sredine 1990. kada se prijeti samo s mitinzima i parolama (Hrvati, vežite svoju paščad), a završava onim čime jedino i može završiti nastavak politike drugim sredstvima: popisom ubijenih i ranjenih. Znajući da zauzimanjem Karlovca i okolice sijeku hrvatski teritorij na dva dijela i predviđajući potom rezignaciju i kaos unutar hrvatskih redova, sljedbenici formule Ilije Garašanina Karlovac = Kordunovac računaju i na veći plijen: Zagreb, a time i na Hrvatsku. Stoga vođe agresije koncentriraju oko grada i u samome gradu golemu količinu tehnike i ljudstva, što i nije osobito teško jer se JNA već odavno udomila u Karlovcu i okolici na 34(!) mjesta. Imajući to u vidu, jasnija je težina odgovornosti pred kojom su se našli oni koji su htjeli braniti grad. U početku slabo naoružani i nedovoljno organizirani, branitelji se pokazuju nespremnima i grad opasno visi. Osim toga grad je pritisnut i komunalnim problemima te dolaskom prognanika iz drugih dijelova općine i Hrvatske. Laić tada inzistira na slozi i mudrosti, osnovnim pretpostavkama za odgovorno izvršavanje zadaća, te na vjeri u vlastite snage. Stvara se prislušni centar VUHO, ustrojavaju se Operativna zona i 110. brigada Hrvatske vojske te se grad uspijeva obraniti. Pregovori sa srpskim oficirima i odlazak JNA iz Hrvatske dominantne su teme knjige. Laić se tu pokazuje kao odličan analitičar ponašanja srpskih oficira, zahvaljujući čemu spretno taktizira pri pregovorima. Ta se njegova vještina posebno istaknula pri pregovorima sa zapovjednikom skladišta Jamadol, koji je imao zadatak dići skladište u zrak, ali ga je Laić nagovorio da odustane i preda se skupa s posadom. Vjerodostojno, jasno i argumentirano izlaganje, bez povišenih domoljubnih tonova, dokumentirano mnoštvom faksimila izvornih izvješćâ, zapovijedi popisâ i sl. te fotografija, osnovna su odlika ove knjige koja će služiti kao pouzdana kronika, kao vrijedan izvor informacija iz prve ruke o temi Domovinskog rata na području Karlovca.

Josip Brleković

Vijenac 167

167 - 27. srpnja 2000. | Arhiva

Klikni za povratak