Ljetopis posuški

Matica hrvatska u Posušju objavila je 1996. Posuški zbornik, koji uz povijesni pregled posuškog kraja donosi prikaz kulturnih prilika, dotičući se pitanja pismenosti i školstva, značenja ranokršćanske crkve u okolici Posušja, Domovinskog rata u Posušju i nekih drugih tema.

Urednici toga izdanja (Fra Robert Jolić, Jerko Oreč, Vlatko Mišetić i Tihomir Begić) dvije godine kasnije objavili su Ljetopis posuški, knjigu koja na više od 450 stranica velikoga formata daje iscrpan pregled okolnosti koje su utjecale na razvoj Posušja.

Treba odmah napomenuti kako termin Posušje (samo je ime hrvatskoga korijena i označuje sušni kraj) obuhvaća cijelu posušku kotlinu koja se proteže od Vranića do Zavelima, od Tribistova do brda iznad Batina i Osoja.

Prva od deset velikih cjelina ovog Ljetopisa naslovljena je Položaj, nazivlje i prvi spomen posuških naselja i donosi podatak o prvom spomenu Posušja: u latinskom tekstu iz 1378. opisan je zbor koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nepilića iz Sinja, gdje se među mnoštvom ljudi navode i oni iz Posušja. Kratak je, ali svakako zanimljiv prilog o etimologiji imena posuških naselja.

U poglavlju Posuški kraj u prapovijesti i u rimsko doba spominje se najvažniji pretpovijesni lokalitet u Hercegovini — Ravlića pećina nad izvorom rijeke Tihaljine. Autor prati posuški kraj i u doba Rimljana, koje je ostalo sačuvano u brončanim predmetima iz Posuškog Graca, i u kamenju odlomljenu s rimskih građevina i u natpisima.

Četvrta cjelina bavi se temom stećaka. U uvodu se spominje kako je termin stećak izveden iz starohrvatskog oblika participa prezenta glagola stajati koji glasi steći i tako ga je moguće svesti na indoeuropski korijen kojim se tumači i grčka riječ stZlZ, kao i latinski glagol stare ili hrvatski stajati. Slijedi prikaz osnovnih oblika ploča, sljemenjaka, stupova i križeva stećaka, i nekoliko zanimljivih tema poput one koja otkriva kako su se stećci prenosili ili kako su uzrok grešaka u isklesanim tekstovima bili nepismeni majstori koji su često, ne raspoznajući značenja slova, tekst s predloška prenijeli naopako.

Opsežno poglavlje pod naslovom Crkvene prilike u Posušju kroz stoljeća turske vladavine (od XV. stoljeća do 1878) obrazlaže koliku je ulogu u kulturnom životu naroda imao fratar i kako je posuški kraj i prije Turaka bio povezan s Imotskom krajinom sve do primirja između Mlečana i Turaka, kada je nastala granica po sredini jedne cjeline (Mletačka Republika dosezala je dokle i top s Imotske tvrđave!).

U drugom dijelu govori se o osamostaljnju župe Posušje 1735, nakon nestanka dviju starih župa, Gorice i Podbile, pod čijom je jurisdikcijom posuški kraj bio od 16. do 18. stoljeća.

Sljedeće poglavlje, Posuške župe u novije doba detaljno opisuje svaku od osam župa posuškoga kraja: Posušje, Posuški Gradac, Vir, Zagorje, Vinjani, Rakitno, Sutina i Polja, koje su se otcjepljivale od matične župe Posušje od 1871. do 1980.

Posebna je cjelina Žrtve drugoga svjetskog rata i poraća iz posuškog kraja, koja donosi imena svih poginulih, dok je tema Posušje u domovinskom ratu približena izvornim svjedočenjem Posušanina Ljube Ćesića Rojsa, jednim od prvih vojnika hrvatske vojske.

Poglavlje Pojava pisma, počeci pismenosti i razvoj školstva u posuškom kraju prati kulturne prilike od vremena bosančice, preko onih koje su omogućile otvaranja osnovnih škola, i razvoj srednjeg školstva.

Književna dostignuća prikazana su u poglavlju Jedno stoljeće književne djelatnosti u posuškom kraju 1841-1941. Detaljnije su obrađena dva autora, fra Petar Bakula (1816-1873), i fra Grga Martić (1822-1902), najplodniji književnik u 19. stoljeću u Bosni i Hercegovini, koji je ispjevao više od sto tisuća stihova. Pišući udžbenike skrbio je i za boljitak školstva, a zaslužan je i za osnivanje tiskare u Sarajevu, 1856. Tridesetak stranica zauzima kratka antologija pisaca posuškoga kraja.

Nakon posljednjega poglavlja slijede sažeci na hrvatskom i engleskom jeziku. Svaka veća cjelina u knjizi popraćena je odgovarajućim kartama (geografska karta, geološka, arheološka karta u prahistorijsko doba, u doba rimske vladavine, srednjega vijeka te detaljne karte svake pojedine župe), slikama i fotografijama koje olakšavaju praćenje građe. Knjizi je priložena i velika karta Općina Posušje, sa svih osam jedinica, Karta katastarke općine i Pregledna geografska karta koja prikazije širi geografski kontekst posuškog položaja.

Ljetopis posuški knjiga je pisana sa znanstvenim pristupom i jednostavnim stilom, čime će zasigurno privući velik broj čitatelja.

Vesna Zednik