Hrvatski u međunarodnoj maturi

U organizaciji Matice hrvatske, u ponedjeljak, 26. lipnja na tribini Odjela za školstvo, pod vodstvom Dunje Merkler, predstavljen je model nastave hrvatskog jezika u okviru programa Međunarodne mature. Riječ je o internacionalnom sustavu obrazovanja koji se u nas primjenjuje samo u zagrebačkoj XV. gimnaziji, dok u svijetu pod tim sustavom radi još petstotinjak škola.

Od 1991. godine, kada je u Hrvatsku uvedena Međunarodna matura, taj je program završilo i maturiralo tristotinjak učenika. Dvogodišnji se program sastoji od šest obveznih i izbornih predmeta te slobodnih aktivnosti u sklopu kojih se razvija učenička kreativnost kroz različite sportske, dramske i muzičke aktivnosti, a mnogo se pozornosti posvećuje i socijalnim aktivnostima humanitarnog karaktera. Četrdesetak učenika koji godišnje upisuju ovu vrstu obrazovanja, nakon prijemnog ispita iz hrvatskog i engleskog jezika i matematike, čekaju profesori koji pohađaju specijalne radionice i tečajeve za rad prema takvu programu.

Prof. Božica Jelaković iz XV. gimnazije objasnila je mjesto hrvatskoga jezika unutar kompleksne obrazovne institucije kao što je Međunarodna matura. Naš je jezik ravnopravan sa svima ostalima te se, kao takav, u tom načinu obrazovanja jednako vrednuje. Konačni se ispiti iz hrvatskoga jezika provode pisanjem eseja o pojedinim temama iz hrvatske i europske književnosti, usmenom odgovaranju te audiosnimanju vrpce o snalaženju učenika unutar zadanih književnih djela i njihovih autora, koja se zatim šalje u jedan od centara Međunarodne mature, gdje je komisija ocjenjuje. Učenik Amar Bukvić, jedan od polaznika Međunarodne mature, opisao je takvu vrstu obrazovanja teškom, ali izazovnom školom za zainteresirane mlade ljude te izveo dva monologa iz Krležinih Glembajevih i Latinovicza kao dio dramskog projekta s kojim je pobijedio na Lidranu. Na kraju krajeva, takva matura posvuda je priznata.

Marko Kružić