Hrvatska čitaonica u Pazinu. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 100. obljetnice utemeljenja Hrvatske čitaonice u Pazinu

ur. Josip Šiklić, Knjižnica Acta 4, Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije, Pazin 1999.

Sve što biste htjeli znati o istarskom gradu Pazinu i Pazinštini na prijelazu iz devetnaestoga u dvadeseto stoljeće možete u ovoj knjizi saznati. U ovom zborniku koncentrirana su bitna zapažanja i promišljanja sedamnaestoro autora, od kojih je svaki na svoj način i iz svoga područja dao najviše što je mogao na ograničenom broju stranica. Svaki tekst ima sažetak na talijanskom i engleskom jeziku te popis literature. O tome kako su autori pristupili radu spomenut ću kao primjer tekst Marije Riman: Što znamo o skladatelju istarske himne. U članku ona piše o Matku Brajši Rašanu koji je napisao slavnu pjesmu, svojevrsnu himnu, istarskih Hrvata: Krasna zemljo Istro mila. No zaključujući tekst ona napominje kako o Brajšinom radu treba još mnogo istraživanja. Isto bi se moglo reći i za tekstove drugih autora.

Većina tekstova bavi se poviješću te odnosima raznih etničkih grupa koje su u to doba živjele na području Pazinštine, ali i Istre. U njima možete naći pregršt statističkih podataka, faksimila pojedinih važnih dokumenata te osobito o odnosu Hrvata i Talijana za vrijeme Habsburške Monarhije, ali i poslije nje. Takvi su tekstovi Petra Strčića, Dražena Vlahova, Giovannija D'Alessija, Bože Jakovljevića, Ante Cukrova i Stipana Trogrlića. O pojedincima koji su znanje i snagu utkali u očuvanje hrvatstva u Pazinštini pišu Galiano Labinjanin, Ivan Grah, Mirjana Strčić, Josip Pavlišić, Josip Šiklić te već spomenuta Marija Riman. željko Klaić donosi prilog o proučavanju hrvatskih kreditnih zadruga, dok se Stella Fatović-Ferenčić bavi javnim zdravstvom od 1889. do 1903. godine, a Radovan Vlaketić arhitekturom, odnosno izgradnjom Pazina u 19. stoljeću. Zbornik završava tekstom Davora Šišovića Jules Verne i pazinska Jama. Uz taj tekst valja napomenuti da postoji klub štovatelja Julesa Vernea u Pazinu koji ima i web-stranicu.

Na kraju valja istaknuti članak Branimira Crljenka Hrvatska čitaonica u Pazinu. Po čitaonici o kojoj je riječ zbornik je dobio ime. Iako nije prva na tom području (prije nje postojale su čitaonice u Kastvu iz 1866. i Vrbniku iz 1871. godine) pazinska je čitaonica bila važna, ne umanjujući vrijednost prije spomenutih, zbog — kako u naslovu svoga članka piše Petar Strčić — nacionalno-političke borbe Hrvata Istre.

U ovoj knjizi isprepleću se politički događaji i ljudske sudbine. Autori su se potrudili da na što plastičniji i uvjerljiviji način prikažu prilike koje su tada vladale Pazinštinom i ova knjiga kao da tjera urednika Šiklića da nastavi te obradi i noviju povijest Pazina. To zacijelo nije lako, ali siguran sam da bi čitalačka publika zahvalno dočekala nastavak knjige Hrvatska čitaonica u Pazinu.

Krešimir Blažević