Cerovljanski zbornik, Cerovlje i okolica od prapovijesti do danas u povodu obilježavanja 500. obljetnice imena Cerovlja

ur. Josip Šiklić, Knjižnica Acta 5, Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije, Pazin 1999.

Sjeverno od istarskog grada Pazina nalazi se gradić i općina Cerovlje. Kako je taj mali grad postao predmetom ovako velika zbornika? To objašnjava uzrečica među arheolozima da u Hrvatskoj, gdje god zabodeš lopatu, uvijek nešto pronađeš. Cerovlje je jedan od takvih primjera.

Zbornik je načinjen gotovo kronološki. O povijesti Cerovlja pišu Klara Buršić-Matijašić, koja se bavi najstarijim razdobljem općine, a zatim slijede tekstovi Alke Starac i Galiana Labinjanina. Njima se mogu pridružiti i tekstovi Darka Dukovskog i Marčela Dujanića koji piše o razvoju Ciglane u Cerovlju te o značaju željezničkog prometa za razvoj Pazinštine.

Školstvom se u Zborniku pozabavio Božo Jakovljević, a njegovu tekstu možemo pridodati i članak Branimira Crljenka Narodna čitaonica u Cerovlju.

Prinos Zborniku dali su Ivan Grah, Alojz Štoković, Stipan Trogrlić, Jakov Jelinčić i Ante Bartolić. Njihovi članci mogu poslužiti demografima, teolozima i etnolozima.

Alijede radovi vezani uz likovnu, mahom, sakralnu kulturu u kojima ima i tekstova o arhitekturi kakav je Katarine Horvat-Levaj Draguć o razvojnim oblicima naselja nastalih uz kaštele. Nadovezuju se tekstovi Radovana Vlaketića, Josipa Šiklića, Rosane Ratkovčić, Ondina Krnjaka i Janka Gortana. Posebno je intrigantan Gortanov tekst O crkvama kojih više nema. Ipak šteta što autor nije naveo izvore ili literaturu kojom se služio.

Posljednji dio Zbornika pripao je etnologiji. Autori tih radova su Sandi Blagonić, Josip Miličević i Davor Šišović. Posebno bih istaknuo rad Sandija Blagonića Etnik Fućki.

Knjiga je opremljena brojnim slikama, faksimilima i crtežima, a svaki rad ima sažetak na telijanskom i engleskom jeziku.

Još jedna više nego dobrodošla knjiga o Istri, u ovom slučaju samo jednom njezinu malom dijelu, koja dokazuje da je Istra još Zemlja neistražena. Zbornik tu situaciju popravlja, a siguran sam da će ovakvih radova biti još.

Krešimir Blažević