Priča o kvadratu i kocki

Priča o kvadratu i kocki

Boris Ljubičić, Vizualni identitet HRT 1992-2000, Moderna galerija, Studio Josip Račić, Zagreb

U Galeriji Josip Račić u Zagrebu od 30. lipnja do 6. srpnja bila je postavljena izložba radova novoga sustava vizualne komunikacije Hrvatske radiotelevizije autora Borisa Ljubičića.

Vrlo cijenjen u svijetu, grafički oblikovatelj Boris Ljubičić, rođen 1945. pokraj Sinja, diplomirao je na zagrebačkoj likovnoj akademiji, učeći od majstora kao što su Ivančić i Stančić. Bavi se grafičkim oblikovanjem od ranih sedamdesetih, a svoj Studio International osnovao je 1987. Već otprije autor je velikoga broja plakata za razne događaje i logotipa mnogih institucija. Izdvojimo samo znak Mediteranskih igara u Splitu 1979. iz kojih je proizašla nova vrsta slova — mediteran — poznatih po svojoj donjoj polovici koja podrhtava, Prvenstvo Europe u Splitu 1990, Muzički biennale u Zagrebu 1981. Izniman angažman Ljubičić je postigao serijom plakata vezanih uz afirmaciju Hrvatske i Domovinski rat. Prisjetimo se plakata KRV-ATS-KA iz 1991, koji je uzburkao dizajnerski svijet. Prigodom Trijenala keramike Ljubičić je od ostataka razbijenoga vrča uspio sastaviti kartu svijeta. Često je obilježavao Međunarodne dane muzeja.

Lucidnim i ponekad provokativnim idejama, koje su vidljive u njegovim realizacijama, narudžbama i projektima, Ljubičić pridaje jednaku pozornost kao i konačnom proizvodu. Logotip Zagrebačkog velesajma samo je mali dio Ljubičićeva opusa. Među posljednjim radovima temperamentnoga dizajnera, svakako bi trebalo istaknuti plakat za Muzejsko-dokumentacijski centar koji je bio prikazan na Drugom hrvatskom trijenalu grafike, nedavno održanu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Temperament je iskazao u projektu za novi Muzej suvremene umjetnosti te projektu novog identiteta države Hrvatske s novom hrvatskom zastavom.

Godine 1992. Ljubičić je odabran na pozivnom natječaju HRT-a kako bi stvorio novi logotip državne medijske kuće i od tada, s kratkim prekidima, on proizvodi znakove koje svakodnevno gledamo na televiziji, bilo da je riječ o špicama pojedinih emisija ili o samom logotipu HRT-a koji danas čini povezani niz tri slova s Ljubičićevim »mobilnim« kockama na okomici slova T. Na identitetu HRT-a Ljubičić je radio zajedno sa sinom Igorom i Petrom Pavićem.

Njegovu ideju o kvadratu i kocki kao ključnom trenutku u realizaciji znaka koji sam po sebi postaje poznatim i prepoznatljivim simbolom, prihvatili su umjetnički direktor HRT-a Petar Selem i stručno povjerenstvo za vizualni identitet HRT-a u kojem su sjedili Igor Zidić, Darko Glavan i Feđa Vukić. Ljubičićeva istovremena jednostavnost u oblikovanju i kompleksnost u izboru vrste slova, boje te naglašena likovnost definitivno odskaču od prosječnih radova kojima nas mediji danas obasipaju.

Visoka razina Ljubičićeva vizualnog identiteta očituje se i u, kako Ljubičić kaže, »Stančićevoj paleti boja« koja nas cijeli dan prati u špicama Dnevnika i »geometrijsku apstrakciju, konstruktivizam i kinetičku umjetnost iniciranu pionirskim djelovanjem grupe EXAT 51.« U Priručniku je obrađeno sve, od podsjetnica pa do oznaka za kamere i vozila. Najviše pozornosti Ljubičić je posvetio izboru točnih i kvalitetnih principa koji bi trebali biti odskočna daska prema pretvorbi u javni medij, kakva svi očekujemo. Njegove nam se realizacije mogu svidjeti ili ne, ali nas sigurno ne mogu ostaviti ravnodušnima.

Priručnik grafičkih standarda koje nam donosi Ljubičić, ne samo znakom medijske kuće, može postati osnova novim naraštajima dizajnera i nit koja se slijedi.

Marko Kružić