Perunika za cijeli svijet

Perunika za cijeli svijet

Zlatna medalja za velebitski kamenjarski endemski vrt i primoštenske vinograde na međunarodnoj izložbi Japan Flora 2000

Devetnaestoga lipnja 2000. ponosili smo se što smo Hrvati na velikoj svjetskoj izložbi Japan Flora 2000 (17. ožujka-18. rujna 2000): bio je to dan Hrvatske obilježen svečanošću od posebne vrijednosti i za same domaćine.

Uz podignutu hrvatsku zastavu, nakon zvuka hrvatske himne, izaslanik Hrvatskog državnog sabora Zdenko Franić, saborski zastupnik, primio je zlatnu medalju dodijeljenu našem izložbenom prostoru.

Slijedilo je nešto što se — kako kažu naši uslužni domaćini — prvi put i u njih dogodilo: promoviran je u Japanu cvijet neke zemlje, Hrvatske: perunika (Iris croatica).

Kako kaže naša poznata povjesničarka umjetnosti Željka Čorak, u izvrsnom prigodnom hrvatskom katalogu tiskanom na japanskom, hrvatskom i engleskom i to uz pomoć i sponzorstvo tiskare Radin, Studija Rašić, Damira Fabijanića i autora ovih redaka: »Hrvatska je pozdravila svijet jadranskom perunikom, prozirnom pjesmom satkanom od kiše, univerzalne dojmljive ljepote dragocjene poput zore ili sutona.«

Hrvatski cvijet izabrala je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Na promociji smo saznali: perunika je i u Japanu cvijet od posebnoga simboličkog značenja: to je cvijet pobjede, što je potvrdila i naša zlatna medalja.

Balerine HNK Dolores Kerkez i Lidija Mede Herceg izvele su s mnogo profesionalnoga poleta dijelove iz Ere s onoga svijeta i Đ avola u selu, a poznati japanski kvartet saksofonista odsvirao je hrvatske pjesme koje je za tu prigodu pripremio profesor glazbe na Sveučilištu u Osaki Zlatan Srzić.

Druženje je nastavljeno uz pršut, masline i vino Babić na hrvatskom izložbenom prostoru, gdje je autor ovih redaka održao zdravicu na japanskom. Svečanost ceremonije pratila je japanska televizija, a medijska promocija dopunjena je konferencijom za tisak i radijskom emisijom u kojoj su s naše strane prisustvovali Zdenko Franić (predstavnik sabora) i Nada Caren, članica inicijativne grupe.

Kako tipično: izostanak predstavnika hrvatskoga veleposlanstva

Sve to bila je i najbolja nagrada upornoj i samozatajnoj skupini iz Zagreba: Nadi Caren (organizacija nastupa), Dragutinu Kišu (idejno izvedbeno rješenje i ideja nastupa te parkovna komponenta) i Zvonku Pongracu (idejno izvedbeno rješenje — arhitektonska komponenta).

Ono što je teško prihvatljivo kad je riječ o tako svečanu događaju za hrvatske vrhunske prirodne vrijednosti, naglašenu svjetski jedinstvenim odnosom Japanaca prema Prirodi — cvijetu, vrtovima i parkovima — to je izostanak predstavnika (da se pojavio barem jedan) našeg Veleposlanstva u Tokiju. Komentar prepuštamo čitatelju! Za nas autore projekta posebno je bio uzbudljiv čas susreta s našim izložbenim prostorom jer smo s izvođačem radova (Y. K. Enterprise i Yoshinori Kamase, glavni sponzor našeg nastupa) korespondirali samo faksovima.

Japanci su s posebnim smislom za bitno izveli našu zamisao. U usporedbi s ostalim vrtovima naroda ovaj naš ističe se originalnošću ideje i zrači punim odjekom jedinstvene hrvatske prirode. I to na primjeru Velebita, naše mitske planine i svjetskoga rezervata biosfere, uz dodatak primoštenske Kamene čipke, odnosno vinograda — vrhunske kreacije pučkog graditelja. Klesani kamen iz Pazina kao i snaga imaginacije jednog od naših najboljih fotografa umjetničke fotografije Damira Fabijanića na temu vinograda i Velebita zaokružuje ljepotu dojma snažnom porukom ekologije i održivog razvoja.

Tako se na ovoj velikoj svjetskoj pozornici parkovne umjetnosti i sveobuhvatne floristike, uz nebrojene ekološke poruke, među mnogim vrtovima naroda (da spomenemo samo neke zemlje: Kanadu, SAD, Australiju, Italiju, Belgiju, Austriju, Španjolsku, Englesku, Maleziju, Singapur, Filipine, Peru i dr.) našao i naš hrvatski vrt. Posebno treba istaknuti japanske vrtove, kako one iz zagrebačkoga grada prijatelja Kiota, tako i one iz pokrajine Hyogo, komponirane na tragu snažne japanske tradicije vrtne umjetnosti.

Pod pojmom ili nazivom Japan Flora 2000 obuhvaćeni su brojni sadržaji koji i u ovoj prigodi potvrđuju raznolikost i bogatstvo struke parkovne arhitekture i umjetnosti te floristike i oblikovanja krajolika, a sve u cilju općeg dobra, za bolji život čovjeka na zemlji.

Izložba je snažna poruka da čovjek živi od prirode, uči od prirode, veseli se prirodi i sam je dio prirode (dvostruko pa i više posjetilaca od pretpostavljena broja to najbolje potvrđuje. Bilo je planirano pet milijuna posjetilaca, a bit će ih dvostruko više.)

Paviljon zelenila i urbanog života

Izložba je pripremana sedam godina. Prvi radovi odnosili su se na premještanje cijelih brda i oblikovanje terena. Posađeno je četiristo i pedeset tisuća stabala raznih vrsta drveća s ciljem da ostanu trajno, kao i neki drugi sadržaji na otoku nakon zatvaranja izložbe. Taj je dio nazvan u planu izložbe parkovima za šetnju. Kada govorimo o brojkama odmah treba dodati i podatak o milijun i četiristo tisuća cvjetnih sadnica koje obuhvaćaju tisuću i sedamsto vrsta, što je potpuno dovoljno za temeljnu poruku izložbe: cvijet u svakom kutku svijeta — cvijet shvaćen kao simbol mira među narodima. Izbor cvijeća dogodio se u širokom rasponu: od opće poznatih ljiljana, tulipana, perunika, božura, narcisa i dr. do veoma rijetkih vrsta kao što su npr. najveći cvijet na svijetu — reflezija (Rafflesia princei) iz tropskih prašuma Malezije i drugi.

U jednom od zatvorenih paviljona (paviljon zelenila i urbanog života) odigrava se na širokom platnu velika videopredstava: posjetilac se odjednom nađe usred tropske prašume s brojnim primjerima života i zvukova.

Doživljaj je toliko stvaran da sam gotovo otvorio kišobran da ne pokisnem. U produžetku posebno su obrađeni zvukovi prašume — od jutarnjeg do večernjeg i noćnog ugođaja. Prisjetio sam se tada da budući život ljudske vrste ovisi o sudbini tropskih prašuma, koje nezajažljivi profit guta nemilosrdno iz dana u dan.

U tom dijelu izložbe zorno je prikazan i aktualan model zaštite strmih tala od erozije primjenom najsuvremenijih metoda biološke inženjerije.

Prigodom stvaranja koncepta uređenja izložbe očigledno je vođeno računa o trajnosti postave i korisnosti sadržaja za buduće namjene. U tom smislu izgrađena su dva kongresna centra: međunarodna Konferencijska dvorana i AWAJI Kongresni centar, amfiteatar, kao i veliki restoran sa shopping centrom, gdje su nas ljubazni domaćini počastili ručkom. Tu je i posebna lučica izgrađena za sadašnje i buduće potrebe ovog prostora.

Iz Kobea do izložbe (kao i njene buduće namjene) dolazi se najvećim visećim mostom na svijetu zvanim Akashi Kaikyo. Od ostalih sadržaja izložbe treba još nabrojiti sustav fontana čije dno pokriva milijun školjaka utisnutih u beton. Stotinu cvjetnih stuba vodi posjetioca do vidikovca s pogledom na panoramu izložbe s pozadinom oceana. Tu su staklenici s velikim brojem egzotičnog bilja. Među njima je raritet: zlatno drvo banane (Musella Lasiocarpa). Na vrtne terase nadovezuju se cvjetne doline, kaskade cvijeća i cvjetna kompozicija zvana Awaji duga. U središnjem dijelu smješteni su vrtovi naroda, među kojima se neosporno ističe hrvatski vrt. Japanski vrtovi (inače vrhunci u poimanju svjetske vrtne umjetnosti) daju izložbi pečat — duh tradicije i suvremenosti japanskoga poimanja vrtne umjetnosti. Još bi bio dulji popis sadržaja te iznimne izložbe u kojoj se izmjenjuju moderni i tradicionalni stilovi oblikovanja.

Zeleni ambasador

Kada se načas osvrnemo na već proklamirane ciljeve izložbe, oni su u potpunosti ispunjeni. Podsjetimo se: »Svrha je izložbe upravo prinos čuvanju globalnog okoliša sazdana od prirode stvarane milenijima, a potpuno ugrožene u ovom stoljeću«. U tom su smislu postavljeni i zadaci: »Komunikacija ljudi i prirode s nakanom da se to provodi u najbližoj okolini. Nezamisliv je siguran i za život ugodan grad bez cvijeća, zelenila i vode. To je nezaobilazni dio potreba gradova u 21. stoljeću. U cilju takva ostvarenja potrebno je razvijanje kulture vrtova i parkova i spoznaje o tim vrijednostima te saznanja o tehnologijama koje daju optimalne rezultate. Neposredni zadatak, japanska vizija nastavka izložbe, obuhvaća oblikovanje svjetske metropole Kansai prožete parkovnom umjetnošću, uz dodatak nacionalnog parka Akashi Kaikyo i Međunarodnog parka otoka Awaji, u sklopu kojeg će po svoj prilici trajno ostati i naš hrvatski vrt kao pouzdan zeleni ambasador, bitan za sve buduće odnose između Hrvatske i Japana.

Guverner pokrajine Hyogo Toshitami Kaihara primio je na poticaj gospodina Nishigutchija 20. lipnja hrvatsku delegaciju. Delegaciju je predvodio Zdenko Franić, saborski zastupnik. U delegaciji su sudjelovali: Nada Caren, Dragutin Kiš, Zvonko i Ljiljana Pongrac i Gabrijela Kiš-Jerčinović. Među ostalim darovima u toj je prigodi guverner uručio Franiću i ključ kao simbol koji širom otvara vrata budućoj suradnji Hrvatske i Japana.

Dragutin Kiš