Vijenac 166

Informatika

INFORMATIČKI GLOBUS

INFORMATIČKI GLOBUS
Helmut Kohl Data Killer

Čini se da je za uspjeh nekog informatičkog proizvoda na tržištu gotovo važnija njegova marketinška prezentacija od kvalitete proizvoda i njegovih mogućnosti u odnosu na konkurenciju. Odličan dokaz ove tvrdnje svakako je tržišni veliki uspjeh programa za sigurno uništavanje podataka osebujna naziva Helmut Kohl Data Killer, koji je izradila mala bavarska informatička tvrtka Alpenland Handelsgesellschaft. Riječ je stvarno o vrlo duhovitoj dosjetki stručnjaka za marketing, koji su funkcionalnost proizvoda povezali s velikim političkim skandalom u Njemačkoj, kada je pri primopredaji dužnosti Gerhardu Schroederu ustanovljeno da je tada već bivši kancelar Kohl obrisao oko dvije trećine podataka s računala u uredu kancelara. Programi za sigurno uništavanje podataka rješavaju problem moguće rekonstrukcije podataka na magnetskim medijima koji proizlazi iz njihovih fizikalnih svojstava što se koriste za pohranu podataka. Riječ je o tome da zbog brzine rada operacijski sustav podatke obično ne briše u cijelosti fizički s medija, nego samo memorijske blokove u kojima su pohranjeni označi kao slobodne za korištenje. Programi te vrste raspoloživi su na tržištu već niz godina i nisu nikakva novost, tako da je evidentno da spomenuti program uspjeh treba zahvaliti ponajprije intrigantno odabranu imenu.

http://www.alpenland.com/

Clinton potpisao zakon o elektronskom potpisu

U petak tridesetoga lipnja predsjednik Sjedinjenih Država Bill Clinton potpisao je zakon kojim elektronski potpis u formalnopravnom smislu dobiva isti status kao i potpis tintom na ugovorima, čekovima i drugim vrstama dokumenata. To je prijelomni događaj za informatičku industriju stoga što se time otvara put ozbiljnoj i širokoj primjeni brojnih tehnoloških rješenja zasnovanih na pohrani dokumentacije u elektronskom obliku i poslovanja preko Interneta. Sam čin potpisa ovog zakona organiziran je upravo savršeno tako da prigodne simbolike nije nedostajalo. Ne samo što je, kao što se moglo očekivati, tekst zakona potpisan i elektronski uporabom pametne kartice (smart card), nego je za mjesto održavanja odabran grad Philadelphija, gdje je prije nešto više od dva stoljeća potpisana Deklaracija o Nezavisnosti gusjim perom. Spomenutim zakonom predviđeno je da se pored pametne kartice za digitalni potpis mogu koristiti i biometrijski uređaji koji mogu čitati otisak prsta ili uzorak šarenice oka i sl. Posebno je važno istaknuti da programi za čitanje i pretraživanje web-sadržaja kao što su Microsoft Internet Explorer i Netscape Comunikator već imaju ugrađenu podršku za uporabu elektronskog potpisa.

»Rosseta«, disk za spas kulturne baštine

Velike promjene na području medija za pohranu podataka dovode do problema da podaci pohranjeni na medije postaju teško dostupni čak i ne stoga što tijekom vremena dolazi do oštećenja medija, nego stoga što se uređaji koji su potrebni za njihovo čitanje prestaju proizvoditi nakon nekog vremena jer bivaju zamijenjeni drugim uređajima boljih karakteristika. U svijetu postoje brojne inicijative za rješenje toga vrlo ozbiljna problema. Tako je nedavno zaklada Long Now organizirala konferenciju upravo posvećenoj problemu iznalaženja načina pohrane vrijedne pisane kulturne baštine za sljedeća stoljeća, na kojoj su se okupili znanstvenici, knjižničari, tehnolozi, antropolozi i dr. Tom prigodom predstavljen je, kao moguće rješenje, metalni disk nazvan rosetta koji može pohraniti oko tri stotine i pedeset tisuća stranica teksta, pri čemu je očekivani rok trajanja nekoliko tisuća godina.

Informatički rječnik englesko-hrvatski, hrvatsko-engleski

Prema ocjenama mnogih Informatički rječnik englesko-hrvatski, hrvatsko-engleski svakako je prvi tako opsežan i kvalitetan terminološki rječnik objavljen u Hrvatskoj, iznimne je vrijednosti. Informatika je uspjela prodrijeti u doslovno sve pore života i rada ljudi, a samim tim i terminologija, koja je uglavnom zasnovana na engleskom jeziku. Rječnik sadrži 22.813 engleskih leksičkih jedinica, 33.000 hrvatskih prijevodnih ekvivalenata, te 25.000 referenci na druge natuknice. O sveobuhvatnosti i kvaliteti tog rječnika možda najbolje svjedoči činjenica da su pored natuknica koje se odnose na moderne informatičke tehnologije i pojmove iz računalnih znanosti uključene i one koje se odnose na razvoj i povijest.

Pretraživač Google s milijardu web-adresa

Svaki korisnik Interneta praktično se redovito koristi nekim od pretraživača kao što su AltaVista, Excite i dr. U posljednje vrijeme sve se više govori o relativno novom pretraživaču nazvanom Google (http://www.google.com), koji je objavio da posjeduje najopsežniji indeks web-adresa koji se može pretraživati na deset jezika. To samo po sebi i ne bi bila posebna vijest pošto je tvrtka AltaVista koja stoji iza istoimenog pretraživača objavila kako je sastavila indeks od čak više od milijarde i pol web-adresa, te da je posebnim postupkom izdvojila iz tog indeksa oko tri stotine i pedeset milijuna adresa pomoću kojih je formiran novi indeks na kome se zasniva rad njihovog pretraživača. Prema mišljenju stručnjaka iz AltaViste postupak izdvajanja proveden je kako bi se povećala kvaliteta indeksa, pošto je početni indeks sadržavao adrese u sadržajnom smislu potpuno nekorisnih web-stranica. Stručnjaci koji su postavili pretraživač Google tvrde kako su razvili novu napredniju tehnologiju izdvajanja i klasifikacije sadržaja web-stranica nazvanu PageRank, koja omogućava da se indeks formira tako da se stranice manjeg stupnja relevantnosti pri pretraživanju pojave na kraju liste rezultata pretraživanja.

Slaven Batnožić

Vijenac 166

166 - 13. srpnja 2000. | Arhiva

Klikni za povratak