Bollé na svom remekdjelu

Bollé na svom remekdjelu

U Zagrebu je 5. srpnja otkrivena bista velikog arhitekta Hermanna Bolléa. Mjesto na kojem je postavljena, Mirogoj, jedno je od najprepoznatljivijih toposa grada kojem je posvetio gotovo pola stoljeća arhitektonskoga, povijesnoumjetničkog i pedagoškog rada.

Francuskog podrijetla, rođen 1845. godine u Kölnu, Bollé je prva znanja o graditeljstvu stekao pomažući ocu u izgradnji neogotičkih projekata u tom njemačkom gradu. Godine 1872. odlazi u Beč, gdje se školuje na Akademiji, a usput radi kod arhitekta Friedricha von Schmidta. Na putovanju po Italiji 1875. upoznaje Strossmayera i Kršnjavoga, koji ga dovode u Hrvatsku, gdje se u potpunosti afirmirao. Po dolasku u Hrvatsku preuzima izgradnju đakovačke katedrale. Od 1878. nastanjuje se u Zagrebu, u kojem će ostati do smrti 1926. U nepreglednom broju ostvarenja i projekata, onim poznatim i manje poznatim, Bollé ucrtava vlastiti smisao historicizma, primjenjujući toleranciju kao glavni uzus. Njegove neograđevine uvijek su nadilazile grad Zagreb i premašivale kulturnu stvarnost na prijelazu stoljeća.

Njegove radove srećemo od Iloka, Osijeka i Našica, preko Zagreba i Zaprešića do Ogulina. Mirogoj, kao Bolléovo remekdjelo, neorenesansna je tvorevina kojoj tada nije bilo premca u ovom dijelu Europe. Bio je veliki vizionar, uspostavljač škola iz kojih će poslije izrasti respektabilne institucije te graditelj muzejskih zgrada.

Željka Čorak na svečanosti otkrivanja biste arhitektu istaknula je da je Bollé »obilježio Zagreb i hrvatski krajolik te ujedinio tradiciju Europe«.

Bistu, djelo bečkoga kipara Josefa Beyera iz 1902, otkrili su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Gradske skupštine Franjo Zenko, a za cijeli događaj najzaslužniji su Gradska groblja, Muzej za umjetnost i obrt te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Marko Kružić