Amerikance ne zanima renesansna filozofija

Deveti međunarodni filozofski simpozij Dani Frane Petrića, Cres, 25-28. lipnja 2000.

Već devetu godinu za redom na Cresu se održava simpozij posvećen djelu renesansnoga mislioca Frane Petrića. Ove je godine na simpoziju (u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva) bilo tridesetak domaćih i stranih gostiju, uključujući filozofe i znanstvenike iz Japana, Njemačke, Amerike i Italije. Uz stalnu temu Petrić — platonizam — aristotelizam, ovogodišnja je glavna tema bila filozofija vremena te su izlaganja tematski obuhvaćala raspon od Aristotelovih, Augustinovih i Heideggerovih interpretacija pojma vremena, pa sve do problematike vremena u suvremenoj fizici i kvantnoj teoriji. Osim samih izlaganja, organizacijski je odbor odlučio proširiti simpozij obogativši ga nekim kulturnim događanjima, od kojih možemo spomenuti Tron singularum — performans varaždinskog umjetnika Tihomira Fischera, predavanje Krune Pranjića o nekim aspektima čakavskoga narječja u mjestu Orlec na Cresu te predstavljanje knjige Il mondo cosmico di Nikola Šop talijanske slavistice Fedore Ferluga-Petronio. Simpozij su, među ostalima, pozdravili ministar kulture Antun Vujić, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva Ante Čović, te predsjednik programskog odbora Pavo Barišić.

Od Aristotela do Heideggera

Referati su, osim dva uvodna izlaganja na početku svakoga dana, bili podijeljeni u dvije skupine, od kojih se prva okvirno bavila fizikalnom, a druga filozofskom problematikom vremena. Tematski dio skupa započeo je predavanjem Poiesis vremena i vrijeme poiesisa Jörga Werneckea sa Sveučilišta u Augsburgu, koji je govorio o fenomenu vremena u kontekstu modernih medijskih tehnologija. Današnje post-postmoderno doba vrijeme doživljava u velikoj mjeri kao nešto posredovano, odnosno ono je nužno shvatljivo tek posredovanjem tehničkih sustava i digitalnih medijskih tehnologija. Stoga je osnovno pitanje u kojoj mjeri znanost i tehnika određuju naše iskustvene sadržaje i naš pristup samom iskustvu. Nakon toga, Hideki Mine sa Sveučilišta Kwanseigakuin govorio je o modalitetima kao pojmovima vremena; koristeći historijski pristup koji obuhvaća analize od Aristotela i Kanta do Heideggera iznio je tezu prema kojoj je razumijevanje čovjeka usko povezano s horizontom koji se otvara kao mogućnost nove filozofije vremena. U kratkom i neformalnom razgovoru nakon izlaganja rekao nam je da je Heideggerova filozofija i danas još zanimljiva Japancima, i to ponajprije zbog osebujnog leksika i načina mišljenja koji je blizak japanskom mentalitetu; no, doznali smo da ondje ne vlada veliki interes za renesansnu filozofiju, nego je Japancima europska renesansa zanimljiva tek kao neka vrsta kulturalnog linka za povezivanje dviju kultura. Pavo Barišić održao je predavanje Pojam vremena u suvremenoj filozofiji u kojem je prikazao tri načelna pristupa problematici vremena: to su teorija konvergencije, teorija divergencije, te teza o historiziranju i relativiziranju vremena. Prvi pristup karakterističan je za znanosti 20. stoljeća, drugi odlikuje suprotstavljanje prirodnoga i povijesnoga vremena, a treća teorija promatra vrijeme kao još jedan u nizu aspekata kojima se ljudska bića odnose prema svijetu.

Putovanje kroz vrijeme

S obzirom na vrlo velik broj izlagača, zadržat ćemo se na još samo nekoliko najzanimljivijih predavanja. Drugoga dana simpozija, nakon uvodnih izlaganja Dubravka Tadića i Nikole Zovka, sudionici su, od dviju ponuđenih, mogli odabrati jednu sekciju. U prvoj su predavanja imali Ivica Picek, Tomislav Petković, Mladen Martinis i Tomislav Prokopec, a pozornost slušateljstva privukao je Boris Kožnjak, koji je s pozicije filozofije znanosti govorio o temi koja je zanimljiva i kao literarni, filozofski i kulturološki fenomen — riječ je o paradoksima i mogućnostima putovanja kroz vrijeme. U drugoj sekciji izlaganja su imali Željko Pavić (o problemu vremena u klasičnom njemačkom idealizmu), Vesna Batovanja (o pojmu vremena u Heideggera), Josip Oslić (vrijeme kod Augustina) i Ivan Devčić.

Trećega dana simpozija gost iz Amerike i odličan poznavatelj Petrićeve filozofije Eugene E. Ryan govorio je o teoriji vremena u Petrićevim djelima. On polazi od analize Petrićeve kritike Aristotela, pri čemu razmatra propitivanje prirode vremena u oba njegova glavna djela: u Discussionum peripateticarum tomi quotator riječ je o detaljnijoj kritici Aristotelova poimanja vremena, a u Nova de universis philosophia Petrić nudi vlastitu filozofiju vremena, zasnovanu na tezi da je »vrijeme trajanje ili stalnost tijela ili tjelesnih stvari«, što je u opreci s tradicionalnim shvaćanjem vremena kao »mjere kretanja s obzirom na prije i poslije«. Ryan je dakle pokušao dokazati kako je Petrićevo shvaćanje vremena imalo znatan utjecaj na budući razvoj filozofije, pogotovo filozofskoga mišljenja novog vijeka.

Filozofija renesanse

Prof. Ryan zaposlen je na Odsjeku za filozofiju pri Sveučilištu East Carolina te se već godinama intenzivno bavi proučavanjem renesansne, napose Petrićeve filozofije. U kratkom razgovoru rekao nam je kako se za tu problematiku počeo zanimati prije petnaestak godina, i to putem renesansnog aristotelizma; povezavši se sa skupinom filozofa u Ferrari, počeo je proučavati prvo Petrićeve Discussiones peripateticae, a onda i ostala njegova djela. Kako sam kaže, posredovanjem Petrića može se mnogo toga naučiti i o Aristotelu, ali nije osobito zadovoljan recepcijom filozofije renesanse u američkim akademskim krugovima — tamo se tom temom gotovo nitko ne bavi, tako da postoji velika praznina između Tome Akvinskog i Descartesa, razdoblje koje je na američkim sveučilištima nepoznanica. No nije problem samo u jeziku, nego i u nedostupnosti djela, tvrdi Ryan. Djela renesansnih filozofa još su teško dostupna, a većina ih je i dalje u rukopisima; sporadični primjeri prevedenih tekstova ne olakšavaju posao zainteresiranom znanstveniku. Prof. Ryan stoga održava kontakte s Ferrarom, gdje surađuje s kolegama Patriziom Castelli i Walterom Morettijem, te Zagrebom, gdje surađuje s Pavom Barišićem i Ljerkom Schiffler. Osim toga, redovito sudjeluje na creskom simpoziju te je neka vrsta promotora renesanse filozofije u američkim akademskim krugovima. Zainteresirani mogu posjetiti njegovu stranicu na Internetu posvećenu Petriću. Adresa je www.ecu.edu/medieval/fphp.htm

Inkronizacija utopije

Od ostalih izlaganja završnoga dana simpozija spomenut ćemo Gottfrieda Küenzlena koji je govorio o inkronizaciji utopije, odnosno pokušavao obrazložiti tezu po kojoj je utopijski način razmišljanja karakteristična oznaka modernog doba. Estella Petrić govorila je o vremenu u filozofiji njezina prezimenjaka, a Zlatko Ivan Juras o vremenu u Schellingovoj filozofiji prirode. Predavanja su još održali Fedora Ferluga-Petronio, Vladimir Jelkić, Mario Radovan, Gordana Bosanac, Alen Tafra, Miljenko Brkić i Dušan Rapo.

Zainteresirani slušatelj koji se potkraj lipnja našao u Cresu svakako je mogao biti zadovoljan kvalitetom predavanja, kompetentnošću izlagača i širokim rasponom tema, ali želio bih ukazati i na neke propuste. Osim manjih i razumljivih problema tehničke naravi (neusklađena satnica prvoga dana, kašnjenje i nedolazak nekih predavača itd.), čini se da je trebalo dati više vremena za raspravu. Iako su polusatna predavanja idealan format izlaganja, stalno požurivanje sudionika i pogledavanje na sat stvara nepotrebnu napetost i otežava raspravu u kojoj se našlo i pitanja koja s izloženom temom nemaju baš nikakve veze. Nadalje, šarolikost izlaganja na njemačkom, talijanskom i engleskom jeziku nije trebalo prekinuti izlaganjima na hrvatskom, jer ipak je riječ o međunarodnom simpoziju. No bilo kako bilo, riječ je o iznimno zanimljivu interdisciplinarnom simpoziju, koji su još zanimljivijim učinili njegovi sudionici, počevši od izumitelja antigravitacijske letjelice, slobodnih umjetnika koji se uz klasični njemački idealizam bave i haiku poezijom, pa sve do naših živopisnih lingvista te istaknutih stručnjaka metalurške i strojarske struke koji se uza svoj znanstveni poziv nekim čudom bave još i renesansnom filozofijom. Uz vrlo ugodna prisjećanja na večernja druženja po creskim kafićima, preporučam svakom zainteresiranom filozofskom turistu da posjeti drugi dio simpozija, koji je zbog određenih organizacijskih problema podijeljen na dva dijela, te se njegov nastavak očekuje u jesen, točnije od 17. do 19. rujna, također u Cresu.

Tonči Valentić