Mali narod s velikim epom

Mali narod s velikim epom

Izložba Kalevala 1835-1849-1999, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, svibanj-lipanj 2000.

Kalevala je finski ep koji obaseže velik broj narodnih pjesama nastalih od pretkršćanskoga doba pa do prošlog stoljeća. Sastoji se od pedeset pjevanja i 22.795 stihova koji su sadržajno povezani u cjelinu zahvaljujući Eliasu Lönnrotu (1802-1884). Iako liječnik po profesiji, taj zaljubljenik u grčku i orijentalnu književnost, ali najviše u vlastitu domovinu i njezinu bogatu prošlost, godinama je putovao po toj čudesnoj šumovitoj zemlji proučavajući folklor i dijalekte te skupljajući finske narodne umotvorine...

Ta nizinska zemlja sa sjevera Europe, čija je desetina površine prekrivena tisućama jezera, osamsto je godina bila predmet interesa susjeda. Od dvanaestog stoljeća pod vlašću Švedske, pod ruskim protektoratom od 1809. godine, Finska je nazavisnost ostvarila tek nakon Prvoga svjetskog rata. Stoljetna švedska i ruska dominacija te neprekidni ratovi nisu dopustili da se u Finskoj razvije umjetnost izrazito nacionalnog obilježja. Stoga je Kalevala (sredinom devetnaestog stoljeća, kada u zemljama Europe cvate romantičarski duh), pisana na finskom, bila od velike važnosti za dokazivanje ravnopravnosti finskog jezika sa švedskim.

Datum objavljivanja prve verzije epa, 28. veljače 1835, slavi se kao rođendan finskoga jezika i uopće finske kulture. Konačno i znatno prošireno izdanje Kalevale tiskano je 1849. godine. Lönnort je 83 posto stihova zadržao u izvornom obliku, provevši samo nužne ortografske preinake, dok je 14 posto stihova redigirao na osnovi narodnih tema. Svega 3 posto stihova sam je nadopisao, što je bilo potrebno za međusobno povezivanje radnje.

Sadržaj Kalevale zasniva se na sukobu starosjedilaca u prapostojbini Finaca, Kalevali, sa sjevernim susjedima iz Pohjole. Ep započinje homerovskim pjevačevim prologom i završava njegovim epilogom. Maštovita zbivanja u kojima dominira nekoliko glavnih muških likova uvodi nas u davna vremena mitskih junaka, vračeva, čarobnjaka i običnih smrtnika. U tim pričama ima nesretno zaljubljenih, opakih i prokletih, grabežljivih i sebičnih, pravednih i spremnih na žrtvu. Slični likovi opjevani su na bezbroj stranica raznih svjetskih mitova, od grčkih do indijskih. Uvijek je to borba dobra protiv zla, plemenita, ali često tragična. Mistični svijet Kalevale bavi se vječnim pitanjima čovječanstva kao što su život, smrt, ljubav i borba za opstanak. Mnogobrojnim umjetnicima, slikarima, piscima, fotografima, kompozitorima on je bio nadahnuće, osobito u posljednjih dvadesetak godina. Kalevala i njegove priče otvaraju mogućnosti za beskrajne interpretacije i možda je upravo to što taj maštoviti ep čini besmrtnim.

Kalevala se s pravom naziva svjetskim epom jer je preveden na 51 jezik. Još 1930. Vladimir Nazor s talijanskoga je predloška preveo tek dva pjevanja pa bi ova izložba mogla biti i stanoviti poticaj da se ep u cijelosti prevede, ako ne izravno s finskog, onda s nekog drugog posrednog jezika. Time će sagledavanje nama daleke i pomalo egzotične zemlje biti znatno razumljivije.

Zahvaljujući veleposlanstvu Finske i angažmanu Zagorke Gligore Zeman, izložba o Kalevali na svom je putovanju Europom stigla i do Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Koncipirana je u dva dijela. Prvi dio postavljen na panoima predstavlja mitske likove koje su oslikali finski slikari, među kojima je Akseli Gallen Kallela jedan od najpoznatijih. Raznolikost interpretacija sukladna je vremenu nastajanja te individualnosti i maštovitosti autora. Drugi dio obuhvaća knjige, prijevode tog epa koji se nalaze u posjedu NSB-a.

Sveprisutnost Kalevale u raznim oblicima i medijima; pjesničkome i proznome, slikovnicama i pričama za djecu, udžbenicima, na CD-ima ili web-stranicama Finskoga književnoga društva govori o dubokoj povezanosti toga maloga naroda sa svojom bogatom prošlosti, koja je utkana u suvremeni život.

Paulina Granec