Mala knjiga o velikanu izumitelju

Mala knjiga o velikanu izumitelju

Vladimir Muljević, Nikola Tesla — slavni izumitelj, Mala tehnička knjižnica, urednik Dubravko Malvić, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 2000.

Ovo je već peta knjiga koju je napisao prof. dr. sc. Vladimir Muljević objavljena u ovoj ediciji. Kada pogledate format, rekli biste da je riječ o knjižici, a ne o knjizi. No, Muljević donosi toliku količinu podataka da se izdanje teško može nazvati knjižicom. Osim točnosti i preciznosti podataka, ističemo kronološki red i suzdržavanje od nepotrebnih komentara. Muljević je svjestan da znanstvena, pogotovo tehnička, građa nije lako probavljiva i prihvatljiva svakom čitatelju. Zato je on jasan i sažet. Ono što treba pojasniti govori možda i odveć šturo za homotehnikusa, ali za obična čovjeka, čitatatelja namjernika, sasvim primjereno.

Napisao je kao prvu u biblioteci knjigu Telegrafija u kojoj godinu po godinu, još od Homerove Ilijade, pojašnjava kako su ljudi oduvijek imali potrebu za slanjem poruka i kako su način slanja neprekidno usavršavali. Iako se kronologije nekom mogu činiti dosadne, iščitavajući retke ove knjige žurite se kao i čovjek dok je tražio pravi način za prijenos podataka, da dođete do krajnjeg cilja. Na sličan način obrađena je i elektrotehnika u istoimenoj knjizi.

Zatim slijede tri knjige o velikim izumiteljima: Faustu Vrančiću, Ivanu Krstitelju Rabljaninu te Nikoli Tesli. U knjizi o Vrančiću Muljević se ne bavi samo njegovim istraživačkim radom, iako on, razumljivo, zauzima veći dio knjige. On spominje i njegov lingvistički rad, vjersku i književnu djelatnost te napokon i njegov znanstveno-tehnički prinos svjetskom razvitku. Knjiga o Vrančiću model je prema kojoj je napravio i ostale dvije o dva naša velikana tehnike.

Promocija knjige Nikola Tesla — slavni izumitelj održana je 24. svibnja ove godine u Starogradskoj vijećnici na gornjem gradu u Zagrebu u ulici Ćirila i Metoda 5. Datum nije slučajno izabran. Istoga dana godine 1892. Tesla je u istoj vijećnici održao govor Zagrepčanima za koji ga je zamolio tadašnji gradonačelnik Milan Amruš, a sjednici je prisustvovao i gradski mjernik Lenuci. List »Obzor«, br. 120 od 25. svibnja 1892. donosi iscrpan izvještaj o Teslinu boravku u Zagrebu. Osim njegova izlaganja o tome kako gradu priskrbiti energiju koja bi bila dovoljna da zasvijetli tri tisuće žarnica Tesla je i odgovarao na pitanja. Jedno od njih bilo je da li je električna struja opasna. Tesla odgovara »...U New Yorku bila je nad gradom mreža od hiljada i hiljada žica i, danomice su tim žicama radili 4-500 ljudi, ali na godinu ne bi bilo više nesreća nego 2 ili 3 i to najviše stoga što su dotični radnici pijani došli na posao i tako nepaznošću zaglavili.« U daljnjoj raspravi o izgradnji centrale Tesla je rekao, kako piše »Obzor«: »...On sam pako je pripravan ponude, koje dospiju poglavarstvu, izpitati i svoje mnienje o njima dati, da može na taj način zapriečiti da se grad neprevari. I u obće smatra on svojom dužnošću, upravi grada Zagreba, kao rođeni sin ove zemlje, u svakom pogledu, što se toga pitanja tiče, savjetom i činom biti na ruci, i moli da se grad u svakom slučaju, gdje bi tehničke potežkoće nastale, na nj obraća, te će on bez ikakve odštete savjetovati, kako bude bolje znao«.

Muljević iznosi Teslin životopis. Počinje s djetinjstvom u Lici, školovanjem u Smiljanu, Gospiću, Karlovcu i Rakovcu, opisuje studij u Grazu te boravak u Pragu. Ovdje je zanimljivo spomenuti da mnogi Teslini biografi, pa i Encyclopedia Britannica, donose podatak da je Tesla u Pragu studirao. Međutim nema ni jednoga pisanog dokaza, čak ni policijskog, što je Tesla doista radio u Pragu. Izvjesno je tek da nikada nije do kraja objašnjeno da li je stekao titulu inženjera. Zatim Muljević piše o znanstvenikovu boravku u Budimpešti i Francuskoj te napokon o radu u Americi. Sve najvažnije, pa i ono što je tek zanimljiva anegdota, naći ćete u ovoj knjizi. Za kraj autor navodi jedan veličanstven podatak. Na web-stranici londonskoga BBC-a nalazi se popis deset genija drugog tisućljeća. Prvi je Guttenberg, drugi Edison, treći Leonardo da Vinci, a četvrti Nikola Tesla. Tek na desetom mjestu nalazi se Sir Isaac Newton. Možda su tako visoku rangu pripomogle i tajne oko zraka smrti koje je Tesla navodno otkrio, a američka vlada pohranila u najtajnije sefove. Mit ili zbilja uvijek se vrte oko velikih ljudi. Tesla je to bio, a Muljević nam ga je takvim i predstavio.

Krešimir Blažević