KNJIŽEVNI GLOBUS

Iako recentna svjetska književnost masovno koristi medij mreže kao novi oblik pisanja, u nas se na Internetu može naći tek cjenik knjižare ili reklama novoizašle knjige. Tekst koji se grana i omogućuje čitatelju izbor, a najbolje ga je čitati na interaktivnom ekranu (T. H. Nelson), svojim strategijama pisanja/čitanja dovodi u pitanje pojmove kao što su: autor/stvo, autor/itet i vlasništvo teksta. Književni časopis »Libra Libera« i Attackov Cyber Caffe (data/base/ment) pokrenuli su dva hiperteksta od kojih svaki nudi i dvije (teoretski) osnovne varijante nelinearnog pisma: Mixal, Wenders i ja prvi je kolaborativni hipertekst (što znači hipertekst više autora) u nas, a pišu ga petoro naših mladih autora koji se za svoj (virtualni) prostor bore (upravo sada) na adresi www.autonomous-c-factory.hr/hipertekst. Stjepan Balent, Sestre Brontë, Krešimir Pintarić, Andrea Pisac i Snežana Šabić povezuju se linkovima na osnovni tekst — citat pjesme Branka Maleša: Mixal, Wenders i ja često se družimo u samoposluživanju. Strategija pisanja takva teksta dovodi u pitanje samo autorstvo, jer su svi tekstovi otvoreni za (međusobne) intervencije.

Hipertekst za mase, drugi Librin i Attackov projekt, nudi hipertekst u najizravnijem obliku, jer dok su autori Mixala povlašteni/zaštićeni šiframa koje onemogućuju 'običnim smrtnicima' sudjelovanje u Velikom tekstu, ovaj (hiper)tekst stvara virtualnu pripovjednu zajednicu ravnopravnih. Citat iz Marx/Engelsova Komunističkog manifesta koji govori o kulturnoj proizvodnji kao reprodukciji vladajuće ideologije nudi početnu/reciklirajuću bazu.

Strategija je ista: svi koji sudjeluju u pisanju priče smiju linkovima intervenirati u tuđi tekst i povezivati ga s drugim, svojim ili tuđim tekstovima, ili s nekim »vanjskim« sadržajima. Na taj se način stvara zajednička priča/tekst sastavljen/a od mnoštva (međusobno povezanih i ravnopravnih) individualnih glasova.

Pristup svima koji žele sudjelovati/pisati slobodan je na adresi:

http://www.autonomous-c-factory.hr/mase

http://www.autonomous-c-factory.hr/hipertekst

Nakon velikog uspjeha serije knjiga o Harryju Potteru, autorica J. K. Rowling naštancala je i novu, četvrtu pustolovinu o dječaku u svijetu čarobnjaštva. Za četvrti svezak već se možete predbilježiti u Amazonu, a dok ova knjiga od impresivne 752 stranice ne izađe (8. srpnja), zanimljivo je da uz ovu seriju dječjih knjiga isti krug zainteresiranih čitatelja često kupuje i Beowulfa. Znamo li da je riječ o epu koji nerado čitaju studenti, a i profesori književnosti, kako li će se tek snaći »djeca između devet i dvanaest godina«?

Na Internetu se može naći sve više i više stranica koje nude e-literaturu. S obzirom da zbog autorskih prava većina popularnih djela sasvim sigurno još neko vrijeme neće biti dostupna, isplati se prošetati virtualnim prostorom u potrazi za klasicima i nešto manje zanimljivim djelima. Za klasična djela iz literature, arhitekture ili filozofije, primjerice već postoji velik broj adresa, a nama se učinio zanimljiv The English Server koji na svojim stranicama ima sasvim solidnu zbirku različitih tekstova iz umjetnosti, znanosti, arhitekture, drame, beletristike, poezije, političke teorije, kulturoloških studija, filozofije i glazbe. Adresa je http://eserver.org/

Torino, lipanj 2000.

Razmišljajući o Italiji u književnom i kulturološkom smislu, dakle, tragajući za onim što se u njoj piše i objavljuje te je kulturološki određuje a barem je kroz informaciju prisutno i u nas, pronašla sam, na policama Talijanskog kulturnog centra, L'indice dei libri del mese. Novine su to u kojima se mogu naći kritički osvrti i prikazi djela talijanske i svjetske književnosti što su u lipnju objavljeni u Italiji. List nije ograničen samo na područje literature već na njegovim stranicama možemo pronaći i prostor posvećen povijesti, filozofiji, politici, lingvistici, filmu. Uz recenzije knjiga tu su intervjui, polemički članak o značenju procesa globalizacije u svijetu danas kao i kratke bilješke o knjigama do kojih možemo doći u knjižarama. Dobro je pročitati i vijesti o književnim nagradama, poput one Itala Calvina kao i najavu važnih događanja u svijetu književnosti i kulture.

Talijanska književnost može se naći i na Internetu. Ova Internet stranica nudi nebrojene podatke: najave knjiga koje će biti objavljene, informacije o izdavačima, knjižarama, bibliotekama i samim piscima, pregled tiska, recenzije i intervjue. Tu su i ponude za posao, natječaji za najbolju priču. Na jednom je mjestu moguće i s ovoga našeg meridijana otkriti što to skrivaju talijanske izdavačke kuće, što stoji na policama talijanskih knjižara i što je to što uopće čini talijansku kulturu, znanost i umjetnost.

U tradiciji ženske književnosti osamnaesto je stoljeće u Engleskoj najsnažnije obilježilo stvaralaštvo Jane Austen. Njeni su likovi izrazito realističke motivacije, a čitav svijet njena romana nastaje u čvrstom dodiru s realnim te se time snažno odmiče od nepoznatog i misterioznog što prevladava u književnoj prethodnici njenoga djela — gotičkom romanu. Gotovo nepoznato i dugo zanemarivano ime na tom tragu ženske književnosti ime je Fanny Burney. Provela je većinu svog života u Londonu bivajući svjedokom vlastitog vremena koje je pokušalo pomiriti suprotnosti između postojeće aristokracije i novoobogaćenog sloja društva. Napisala je četiri romana i osam kazališnih komada. Iako su njena djela, nastala u liniji engleskog sentimentalnog romana i obiteljske romanse, ostala u sjeni znatno većeg i drukčijeg književnog imena toga vremena, neki povjesničari književnosti tvrde da su se čitala mnogo više od djela same Jane Austen. Claire Herman, autor njene biografije koja će biti objavljena u lipnju, drži je prvim ženskim romanpiscem. Danas se djelo Fanny Burney čini se revalorizira. Osim spomenute biografije njeni romani postaju velikim interesom engleskih nakladnika koji okušavaju sreću s još jednom pripadnicom engleske ženske književnosti. Ili je možda u senzibilitetu njena djela moguće prepoznati nešto iznimno blisko i srodno ovom našem vremenu?