INFORMATIČKI GLOBUS

Čini se da se i na Internetu povijest ponavlja, samo u znatno kraćim vremenskim razmacima. Korisnici Interneta s duljim stažom sjećaju se kada je korporacija UNISYS prije desetak godina pokušala ostvariti pravo na korištenje zapisa grafičkih datoteka (GIF) koji je na Internetu u širokoj primjeni. Stvar je završila vrlo negativnim publicitetom za UNISYS i upravo zanemarivim financijskim efektima. Sada istu pogrešku želi ponoviti British Telecom — BT čiji stručnjaci za patente tvrde kako su tijekom rutinske revizije petnaest tisuća patenata u vlasništvu BT-a ustanovili da je BT patentirao tehnologiju hiperveza za koje je opće poznato da su jedna od osnovnih komponenata Internetskih stranica. BT je prijavio patent u SAD i nekoliko drugih zemalja, tako da formalnopravno može tražiti naknadu za uporabu tog tehnološkog rješenja. Problem je posebno ozbiljan u SAD, gdje patent istječe tek 2006. godine. Riječ je i velikim iznosima stoga što se procjenjuje da u ovom trenutku na Internetu postoji oko milijardu i pol internetskih stranica, od koji svaka sadržava prosječno pedeset i dvije hiperveze. Pravni stručnjaci specijalizirani za patentno pravo u SAD slažu se u ocjeni da bi ustrajavanje na naplati uporabe patenta tehnologije hiperveza nanijelo BT vrlo veliku štetu, odnosno da ne bi trebalo ponoviti UNISYS-ovu pogrešku.

Kvalitetno tehnološko rješenje zaštite podataka na Internetu i dalje ostaje otvoreno. U prilog toj tvrdnji govore brojni primjeri upada u računalne sustave o kojima mediji redovito izvješćuju. Tako je prije nekoliko dana objavljeno kako je najbogatija i najuspješnija internetska tvrtka na svijetu — AOL s 23 milijuna korisnika bila izložena uspješno izvedenu napadu hakera. Tom su prigodom počinitelji kriminalnoga djela došli u posjed informacija o određenom broju AOL-ovih pretplatnika. Riječ je o informacijama koje uključuju ime i prezime, adresu i broj kreditne kartice, a koje se na Internetu mogu najlakše zlouporabiti. Predstavnik AOL-a izjavio je kako će učiniti sve kako bi se počinitelji uhvatili te kako nisu uspjeli pristupiti glavnoj bazi podataka, koja sadržava informacije o svih 23 milijuna pretplatnika. Upadi u računalne sustave, nažalost, svakodnevna su pojava, a činjenica je da od napada nisu imune ni najbogatije kompanije, kojima zbog praktično neograničenih financijskih mogućnosti stoji na raspolaganju najmodernija tehnologija zaštite.

Microsoft je objavio da će se 14. rujna u prodaji pojaviti nova inačica operacijskoga sustava Windows Millennium Edition (Windows ME), koja je prije svega namijenjena za kućnu uporabu. Mnoge je unekoliko iznenadio relativno kratak rok do pojave na tržištu pošto su mnogi stručnjaci koji su testirali pokusne — beta-inačice ovog sustava izvijestili Microsoft da su imali mnogo problema u radu sa sustavom. Microsoft bi trebao za dan-dva početi isporučivati unaprijeđenu beta-inačicu stručnjacima, koji će ponovno provesti testiranje. Tom inačicom operacijskog sustava Windows Microsoft pokušava riješiti probleme pouzdanosti i jednostavnosti uporabe kao dva najveća problema koji su pratili prethodne inačice Windows 95 i 98. Windows ME trebao bi također ponuditi i mogućnosti jednostavnog povezivanja s raznim digitalnim uređajima kao što su digitalni fotoaparati, videokamere, mobilni telefoni i sl. U najavljena poboljšanja pripada i podrška pristupu i radu na Internetu. Umjesto daljih špekulacija ostaje samo pričekati da se Windows ME pojavi na tržištu.

Časopis »Vidi« tipičan je primjer informatičkog časopisa orijentiranog prije svega krajnjim korisnicima osobnih računala, dok istodobno po koncepciji slijedi praksu ostalih časopisa koji se bave informatikom. U člancima se obrađuje širok spektar tema vezanih za osobna računala koje se, kao što je uobičajeno, odnose na hardver, softver, multimedija, igre, Internet i sl. Svaki broj u znatno većem opsegu obrađuje i neku posebnu temu kao temu broja. Tako u novom broju donosi iznimno opsežan usporedni test čak pedeset i dvije matične ploče za osobna računala koje su raspoložive na našem tržištu. To je svakako vrlo zanimljiva tema onima koji u ovom trenutku žele nabaviti osobno računalo, pošto se zbog ograničenih financijskih mogućnosti korisnici vrlo često odlučuju za kupnju računala sastavljenog od komponenata, umjesto gotovih računala raznih renomiranih svjetskih proizvođača čija je cijena nešto viša.

U knjizi Digitalna ekonomija: Internet — budućnost poslovanja Marko Franjić vrlo sustavno prezentira velike mogućnosti suvremenoga poslovanja putem Interneta. Pri tome su obuhvaćeni praktično svi vidovi poslovnih aktivnosti kao što su marketing, prodaja i sl. Bez ostatka može se reći kako je za svaku pohvalu da autor stavlja težište na vrlo praktične aspekte poslovanja posredovanjem Interneta, dok su pojedina tehnološka rješenja predstavljena u znatno manjem opsegu tek da bi se naznačile razne mogućnosti izvedbe sustava koji neka tvrtka mora imati za poslovanje na Internetu. Time je na neki način osigurano da knjiga ostane aktualna znatno dulje jer se načela poslovanja čak i u slučaju novoga medija kao što je Internet znatno sporije mijenjaju od pojedinih tehnoloških rješenja. Zbog iznimne praktičnosti u pristupu tematici poslovanja preko Interneta, knjiga je zanimljiva ne samo informatičarima nego i vrlo široku krugu čitatelja kao što su, primjerice, poslovni ljudi.